Inačica od 15. ožujka 2015. u 02:18 uredi Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.406 edits nova stranica: '''Doroteja Bugarska''' poznata i kao '''Doroteja Vidinska''', '''Doroteja Šišman''' (Vidinski dvor 1355. - prije 1382. ili 23. kolovoza 1390.) bila je kći bugar...		Inačica od 18. ožujka 2015. u 19:19 uredi ukloni ovu izmjenu Mychele Trempetich (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 7.547 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Doroteja Bugarska''', poznata i kao '''Doroteja Vidinska''', '''Doroteja Šišman''' (Vidinski dvor [[1355.]] - prije [[1382]]. ili [[23. kolovoza]] [[1390]].), bila je kći bugarskog cara [[Ivan Sracimir\|Ivana Aleksandra Sracimira Šišmana]] i njegove supruge Ane Slave od Vlaške. Bila je princeza Vidinske despotovine i Bugarskog ~~carstva~~Carstva, te brakom kraljica Bosne kao supruga [[Tvrtko I. Kotromanić\|Tvrtka I.]] == Porijeklo i obitelj == Doroteja je rođena 1355. godine u dvorcu [[Vidin]], tadašnjem sjedištu Vidinske kneževine. Dorotejini roditelji su bili [[Ana Slava Vlaška]] i [[Sracimir]], car Bugarske. Osim Doroteje imali su još najmanje dvoje djece : * [[Konstatin Šišman, car Bugarske i Vidina\|Konstatina]], posljednji bugarski car i vidinski despot Redak 10: Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj [[Ludovik I. Anžuvinac]], kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju.<ref name="Klaić"> Vjekoslav Klaić, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref> Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice [[Elizabeta Pjast\|Elizabete Pjast]], kraljeve majke, <ref name="Ančić"> Mladen Ančić, ''Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću'', Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997. </ref> i kraljice [[Elizabeta Kotromanić\|Elizabete Kotromanić]], kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u [[milost]] kralja Ludovika. Doroteja je služila kao dvorjanka Ludovikove majke Elizabete.<ref name="Klaić" /> Ludovik I. ju je zaručio za [[Tvrtko I. Kotromanić\|Tvrtka]], prvog rođaka njegove supruge [[Elizabeta Kotromanić\|Elizabete]]. <ref name="Ančić" /> == Brak == Doroteja se udala za Tvrtka [[8. prosinca]] [[1374]]. godine <ref name="Foretić"> Vinko Foretić, ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980. </ref> i postala [[ban]]ica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, [[vjenčanje]] je bilo veliko i svečano. <ref name="Foretić" /> Godine [[1377]]. njen muž se okrunio za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.▼ Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja [[Tvrtko II. Kotromanić\|Tvrtka II.]], dok drugi navode da je Tvrtko II., baš kao i [[Stjepan Ostoja]], vanbračni sin Dorotejinog muža. <ref name=Strayer> Joseph Reese Strayer, ''Dictionary of the Middle Ages'', Scribner, 1989. </ref><ref>Vjekoslav Klaić, ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'', Tiskom Dioničke tiskare, 1882.</ref> Smatra se da je kraljica Doroteja umrla [[1390]]. godine, budući da te godine Tvrtko I. ulazi u pregovare s austrijskim vojvodom [[Albert III., vojvoda Austrije\|Albertom III.]] o mogućem braku s nekom [[Habsburgovci\|Habsburgovkom]]. <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref><ref name="Imamović"> Enver Imamović, ''Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga'': Bosna u prvoj polovini XV. stoljeća'', Međunarodni centar za mir, 1995</ref>▼ ▲Doroteja se udala za Tvrtka [[8. prosinca]] [[1374]]. godine <ref name="Foretić"> Vinko Foretić, ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980. </ref> i postala [[ban]]ica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, [[vjenčanje]] je bilo veliko i svečano. <ref name="Foretić" /> Godine [[1377]]. njen muž se okrunio za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica. ▲Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja [[Tvrtko II. Kotromanić\|Tvrtka II.]], dok drugi navode da je Tvrtko II., baš kao i [[Stjepan Ostoja]], vanbračni sin Dorotejinog muža. <ref name=Strayer> Joseph Reese Strayer, ''Dictionary of the Middle Ages'', Scribner, 1989. </ref><ref>Vjekoslav Klaić, ''Poviest Bosne do propasti kraljevstva'', Tiskom Dioničke tiskare, 1882.</ref> Smatra se da je kraljica Doroteja umrla [[1390]]. godine, budući da te godine Tvrtko I. ulazi u pregovare s austrijskim vojvodom [[Albert III., vojvoda Austrije\|Albertom III.]] o mogućem braku s nekom [[Habsburgovci\|Habsburgovkom]]. <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine</ref><ref name="Imamović"> Enver Imamović, ''Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga'': Bosna u prvoj polovini XV. stoljeća'', Međunarodni centar za mir, 1995</ref> == Izvori ==

Doroteja Bugarska: razlika između inačica