Euskaltzaindia: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{radovi24}}
 
[[Datoteka:Bilboko Euskaltzaindia.jpg|minijatura| Sjedište u Bilbau]]
 
Line 11 ⟶ 9:
Prva inicijativa u ovom smjeru je došla iz pokrajinske vlade Biskaje, kojoj su se naknadno pridružili (1918.) , ostale tri pokrajinske vlade u poluotočnom dijelu Baskije sa Statutom koji je odobren a Euskaltzaindia pravno utemeljena je u listopadu 1919. Godinu dana kasnije je lansiran njihov časopis " Euskera ", službeni organ za objavu pravila i istraživačkih radova, koji je preživio do današnjih dana.
 
Trenutni unutarnji ustroj i organizacija može se sažeti na sljedeći način : Akademijom upravlja vladajuće tijelo sastavljeno od predsjednika, zamjenika predsjednika, tajnika i blagajnika. Čelnici sektora za istraživanje i čuvanje su također članovi. Plenarne sjednice moraju se održati najmanje jednom mjesečno. Pod aktualnim pravilima Akademija ima 24 punopravnih članova i neograničen broj dopisnih članova. Akademija je prisutna na cijelom području gdje se koristi baskijski, sa sjedištem u Bilbau i regionalnim uredima u Bajoni , Donostiji, Iruñei - Pamploni i Vitoria Vitoriji-Gasteizu .
 
 
==Ciljevi==
<!--
the Academy's articles of association set out the institution's objectives, first published in 1920. Those articles have been repeatedly reformed (and standing orders added) with the aim of adapting the institution to the linguistic and cultural circumstances of the day. However, the initial articles defining Euskaltzaindia's ultimate goals have simply been ratified over the years, with new details being added where necessary (e.g. article 1 in 1976). The aims of the Academy were set out as follows in the original articles:
 
Akademijini statut krenuopostavio ciljevaje institucijeciljeve institucije, prvi put objavljenaobjavljene 1920 . Ti članci su više puta bili reformirani ( i dodao trajnih naloga ) s ciljem prilagođavanja institucijuinstitucije na lingvističkim i kulturnim okolnostima danvremena. Međutim, početni radovistatut definirajukoji Euskaltzaindiadefinira krajnjiEuskaltzaindijine ciljevi krajnje ciljeve jednostavno nesu usvajani odobri tijekom godina , uz nove pojedinosti koje su se dodajudodavale kad je to bilo potrebno (npr. Članak 1. 1976.). Ciljevi Akademije postavljeni su kakou slijediizvornom ustatutu na izvornimovaj člancimanačin :
 
Članak. 1 -Cilj ove institucije je bdjeti nad baskijskim jezikom, obraćajući posebnu pozornost na njegovu promociju, kako filološki tako i društveno . Članak . 2 - U skladu s tim, Akademija se bavi oba ova područja u svojim sekcijama: Istraživački odsjek zaštitnički odsjek, s članovima koji pripadaju u oba.
 
Stoga je jasno da se rad Euskaltzaindije tiče i korpusa i statusa jezika. Od tada akademija je zadržala ta dva dijela kako bi obavila svoju misiju .
 
-->
==Povijest==
 
U desetljeće i pol prije Španjolskog građanskog rata (1919.-1936.), Akademija je uspjela konsolidirati se kao institucija i postaviti o svom projektu promicanja rođenje standardnog književnog jezika, iako nije bio u mogućnosti osigurati preciznu, čvrstu akademsku formulaciju za tu svrhu. S druge strane, njegov rad u tom razdoblju znatno pridonijele boljem razumijevanju jezika kroz studije Resurrección Maria de Azkue (''Morfología Vasca'' , 1923.-1934.) i dalekosežnim istraživanjima među govornicima jezika (Erizkundi Irukoitza, od 1922. pa nadalje) . Časopis "Euskera " je vjerodostojan svjedok obavljenog posla u to vrijeme.
 
 
Godine 1936. i u godinama koje su uslijedile, pod jezičnom politikom [[Francova diktatura|Francove Španjolske]] Akademijine su prethodne aktivnosti utihnule dok Azkue, u suradnji s [[Federico Krutwig|Federicom Krutwigom]], nije bio u mogućnosti bojažljivo obnoviti akademski život početkom 1950-ih . Statut udruge je reformiran godine 1954., novi punopravni članovi su izabrani te od 1956 na Akademiji počeli uživati u primirenijem djelovanju, kako u svojim unutarnjim poslovima tako i u svojim javnim skupovima i otvorenima sastancima ( prvi poslijeratni kongres: Arantzazu, 1956) .
 
Sljedeće desetljeće (1956.-1968.) poklopilo se s novom generacijom suradnika, povećanjem uvođenja baskijskog u dvojezičnim nedržavnim školama (ikastolak), oživljavanje tiska na baskijskom jeziku i prvih pokušaja podučavanja osnovnu pismenost na baskijskom, među ostalim inicijativama .
 
Sljedeće desetljeće (1956.-1968.) poklopilo se s novom generacijom suradnika, povećanjem uvođenja baskijskog u dvojezičnim nedržavnim školama (ikastolak), oživljavanje tiska na baskijskom jeziku i prvih pokušaja podučavanja osnovnu pismenost na baskijskom, među ostalim inicijativama .
==Euskara Batua==
 
{{glavni|Euskara batua}}
 
 
Euskaltzaindia je bila vokal i aktivan zagovornik uvođenja jedinstvenog dijalekta baskijskog jeziku ž, poznatog kao " [[Euskara Batua]] " , ili ujedinjeni baskijski. Baskijski je obično bio podijeljen u 8 različitih dijalekata, varirajući u razini međusobne razumljivosti. Prvu dijalektalnu analizu učinio je Louis Lucien Bonaparte. Međutim, mnogi ljudi su vidjeli to kao slabost u borbi jezika za opstanak u svijetu u kojem su manjinski jezici koji se govore nestali pod službenim jezicima svake države. Nakon što je stoljećima pritiskivan od španjolskog i francuskog, a pod vlašću Franca dolazi blizu izumiranja, Akademija je osjetila potrebu za stvaranjem jedinstvenog dijalekta baskijskog, dajući jeziku veće šanse za preživljavanje. Nova dijalekt baskijskog uvelike se zasnivao temeljio se na gipuskoanskom dijalektu Donostije- San Sebastiana -dijalektu najbogatije književne baštine .
 
Arantzazu Kongres iz 1968. utvrdio je osnovne smjernice za postizanje tog cilja na sustavan način (leksikon, morfologiju , deklinaciju i pravopis) . Daljnji korak je poduzet 1973. s prijedlogom uspostave standardne konjugacije.
 
Rasprava koja proizlazi iz tog novog seta standardnih jezičnih pravila (1968.-1976.) nije ga spriječila postati sve prihvaćeniji u nastavi, mediji i upravi (1976.-1983.) , u kontekstu rastuće regionalne vlade (Statut autonomije u Euskadi , 1979; Poboljšana Povelja Navare , 1982) . Mnogi ljudi, međutim, i dalje se protive nametanje jedinstvenog baskijskog jezika.
 
Euskaltzaindia savjetuje baskijsku upravu želeći poslužbeniti baskijska imena mjesta. To financiraju biskajske, gipuskoanske, alaveške, navareške, španjolske i francuske vlasti za kulturu.
 
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.euskaltzaindia.net/index.php?lang=en službena stranica]
 
{{mrva}}
[[Kategorija:Baskija]]