Lumbardska psefizma: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Lumbardska psefizma.jpg|mini|260px|Lumbardska psefizma, ulomak grčkoga natpisa (4/3. st. pr. Kr.), pronađen u [[lumbarda|Lumbardi]] na [[korčula|Korčuli]], jedan je od najstarijih pisanih spomenika u Hrvatskoj. Sadržava psefizmu (zaključak skupštine) kojom se uređuju imovinski odnosi [[Grčka kolonizacija na Jadranu|grčkih naseljenika na Korčuli]] i njihov odnos prema ilirskomu stanovništvu. Čuva se u [[Arheološki muzej u Zagrebu|Arheološkom muzeju u Zagrebu]].<ref>Hrvatska: zemlja i ljudi - [http://www.croatia.eu/article.php?id=19&lang=1 Povijesni pregled/Antika i rano kršćanstvo]</ref>]]
'''Lumbardska psefizma''' je [[stara Grčka|starogrčki]] povijesni dokument epigrafskog karaktera iz [[3. stoljeće|3. stoljeća]]. Sadrži odluku kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli. Osim toga, na njoj se nalazi popis naseljenika. Pronađena je koncem 19. stoljeća.<ref>Fazinić, Alena: Malo mjesto bogate prošlosti, str. 23, Hrvatsko slovo, Zagreb, petak, 16. studenoga 2007.</ref>. Pronašao ju je mještanin [[1877.]] na vrhu brežuljka Koludrta.
 
Na brežuljku Koludrtu u ruševinama srednjovjekovne crkve sv. Ivana nađeni su (1877.) ulomci grčkoga natpisa s početka IV. st. pr. Kr., [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu|najstarijega pisanoga spomenika u Hrvatskoj]]. Sadrži psefizmu (zaključak skupštine) kojom se reguliraju imovinski odnosi grčkih naseljenika na Korčuli i njihov odnos prema [[iliri|ilirskom]] stanovništvu. Osobito je važan popis grčkih naseljenika (sačuvano je 158 imena). Na području [[lumbarda|Lumbarde]] otkriveno je nekoliko grčkih grobova (među prilozima ističe se tzv. Gnathia keramika).<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37539 Lumbarda]</ref>
[[Josip Brunšmid]] je [[1898.]] ustvrdio da je [[psefizma]] zapravo [[epigraf]]ski dokument o utemeljenju starogrčke kolonije, dotada nepoznate znanosti. Brunšmid je datirao psefizmu u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], a tu je procjenu poslije ispravio [[Dujam Rendić Miočević]] . Psefizma je kamenoj steli čiji je gornji završetak profiliran. [[Stela]] je od domaćeg crvenkasto-smeđeg [[vapnenac|vapnenca]]. Psefizma se sastoji od dva dijela. Jedan je zaključak kojim je narodna skupština [[starogrčka kolonizacija|utemeljila koloniju]] i podijelila zemlju doseljenicima. U drugom je dijelu popisano dvjesta kolonista koji su razvrstanih u trima [[Dorani|dorskim]] plemenima Dimanima, Hilima i Pamfilima.<ref>[http://www.korcula.net/history/lumbarda/psefizma.htm Korcula.NET > History, art and culture > Lumbardska psefizma] Sanda Hančević: Lumbardska psefizma </ref>
 
[[Josip Brunšmid]] je [[1898.]] ustvrdio da je [[psefizma]] zapravo [[epigraf]]ski dokument o utemeljenju starogrčke kolonije, dotada nepoznate znanosti. Brunšmid je datirao psefizmu u [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], a tu je procjenu poslije ispravio [[Dujam Rendić Miočević]] . Psefizma je kamenoj steli čiji je gornji završetak profiliran. [[Stela]] je od domaćeg crvenkasto-smeđeg [[vapnenac|vapnenca]]. Psefizma se sastoji od dva dijela. Jedan je zaključak kojim je narodna skupština [[starogrčkaGrčka kolonizacija na Jadranu|utemeljila koloniju]] i podijelila zemlju doseljenicima. U drugom je dijelu popisano dvjesta kolonista koji su razvrstanih u trima [[Dorani|dorskim]] plemenima Dimanima, Hilima i Pamfilima.<ref>[http://www.korcula.net/history/lumbarda/psefizma.htm Korcula.NET > History, art and culture > Lumbardska psefizma] Sanda Hančević: Lumbardska psefizma </ref>
 
==Izvori==