Petar Mišković: razlika između inačica

[[FileDatoteka:Peter Miscovich.png|thumb|Petar Mišković rođen je u Imotici, Hrvatskom selu [[Imotica|Imotici]]]]

Petar Mišković rođen je 1885. godine, u Imotici, u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja je tada bila u sklopu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske Monarhije]]. Prije nego što je odselio u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], živio je u selu Imotici, dok je još bio dijete, i uzgajao duhan, krumpire i druge proizvode sa svojom obitelji. Ime mu je bilo Pero Mišković sve do svojeg odlaskadolaska u [[Sjedinjene Američke Države|Ameriku]], točnije na [[otok Ellis]], New York, [[25. svibnja]] [[1903.]] godine kada ga je promjenio u Peter Miscovich. Isplovio je do New Yorka iz [[Le HavreaHavre]]a, u Francuskoj, tjedan prije dolaska. U New Yorku je živio samo nekoliko mjeseci pa se preselio zbog rudarstva. Prvo je otišao u Montanu, pa u Kaliforniju i na kraju na [[Aljaska|Aljasku]]. Sa svojom ženom Stanom imao je sedmero djece: GeorgeGeorgea, EvaEvu, [[John Mišković|John]]a, Annie, OlgaOlgu, HowardHowarda i AndrewAndrewa. Sin John nastavio je stvarati očevim izumiteljskim putem.

[[FileDatoteka:Austria-Hungary map-blank.svg|thumb|Austro-Ugarska za vrijeme dok je u njoj živio Petar Mišković|left]]

Petar Mišković rođen je 1885. godine u Imotici, u Austro Ugarskoj gdje je živio od onoga što je uzgajao(krumpir i kupus). Petar i većina njegovih srodnika nisu imali službeno obrazovanje. Iako su ga seoske starješine pokušale obeshrabriti, Petar je odlučiouvidio kakoda Amerika nudi mnogo više i odlučio je emigrirati. DošaoSam je došao na Ellisotok IslandEllis, New York, sam, u dobi od osamnaest godina, 25. svibnja 1903. godine. Otplovio je iz Le Havrea u Francuskoj na brodu La Gascone, tjedan dana ili još prije dolaska na američko tlo. Petar je samo par mjeseci bio u New Yorku prije odlaska na zapad, počinjući šegrtovanje rudarenja koje je trajalo gotovo šest godina. Prvo u Butteu u [[Montana|Montani]] i kasnije u [[Angels Camp (Kalifornija)|Angels Campu]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Odlučio je da njegovo podzemno rudarstvo zlata i bakra nije dobro za zdravlje pa se preselio u rudnike ugljena u Wilkensenu, Washingthonu gdje su i drugi Hrvati radili. Nažalost našao je rude ugljena koje su bile lošije za njegovo zdravlje od metalnih ruda. Petar je postao obeshrabren s njegovom novom okupacijomzanimacijom, ali vijesti o Aljaskoj zlatnoj groznici predstavljene u Tacominim novinama povećale su Petrov entuzijazam. Kada je Petar čuo za stampedo u Iditarodu 1910. godine uzeo je svoju zadnju plaću iz rudnika ugljena, otišao u [[Seattle]] i kupio kartu za St. Michael na ušću rijeke Yukon. Putovao je od St. Michaela do Iditaroda, žurnom zajednicom s nedostatkom rada. Petar je zarađivao rezanjem drva za 6$ po sajli. Ubrzo je dobio posao nadzornika tramvaja na put od sedam milja koji je povezivao Iditarod sa rudarskim gradom Flatom. Posao je dao priliku Petru da nađe mjesto za iskopavanje i našao ga je, u blizini John Beatonova pronalaska. U Flatu se upoznao sa Johnom i Mary Bagoj, također Hrvatima. John je imao sestru, Stanu, koja je bila u selu Čilipima koju je privlačio dolazak u Aljasku. Petar joj je kupio kartu i došla je parobrodom u Flat uzvodno [[Yukon (rijeka)|rijekom Yukon]] u jesen 1912. Nakon svega Petar nije imao račun u banci. Petar i Stana vjenčali su se 24. prosinca 1912. u Iditarodu. Petrov prvi sin, George, rođen je u Flatu u travnju 1915. godine. Nakon GeorgeGeorgea po redu su se rađali Eva, John, Annie, Olga, Howard i Andrew. Petar je bio poznat po svojim pamćenimzapamćenim hidrauličkim pokusima. Kako je Stana inzistirala, pokusi su trebali biti korisni pa joj je Petar napravio parnu perilicu rublja. [[Kotao]] u blizini stvarao je paru za kupelj koja je bila iznajmljena zajednici Saturday Nightsa. S vremenom, prihodi od parne kupelji i perilice za rublje perući odjeću rudarima bili su glavni izvor novca za obitelj Mišković. Prema 1920. kružile su glasine da GuggenheimsiGuggenheimi koji su vadili mulj iz Flat Potoka približavaju okrugu Iditaroda. Petar je pristupio dobrom prijatelju, predstavniku Guggenheima, CapCapu Osbornu i rezervirao zemljište GuggenheimsaGuggenheima sas dobrim najmom. Također je čuo za još bolje zemljište u blizini zajednice Flata, gdje je planirao hidrauličke pokuse i radnje te je sas iznajmljenim jarkom Davida Strandberga uzeo dobrudobro zaraduzaradio. U zimu 1923. Petrov dogovor sas GuggenheimsimaGuggenheimima je završio. U Flatu, većina radnji, primjerice bageri, iskopavali su rude sa takozvanim hidrauličkim liftovima. Ti liftovi, ponekad zvani i dizala šljunka funkcioniraliradili su na načintemelju [[Bernoullijeva jednadžba|Bernoullijeva principa]]: pritisak u krećućoj tekućini smanjuje se usporedno s brzinom. Suženje u liftu, samo iznad snažnogčvrste hidrauličke cijevi, povećava brzinu i smanjuje pritisak koji je postupioutjecao kao vakuum na vodu koja ulazi u rudnik šljunka i vertikalnookomito podiže 206 ilido 309 stopa[[matar]]a do brane. Zemlja u Flatu (flat-eng. ravno) je baš kao i ime, ravna pa su liftovi trebali biti visoki i otpaci su tekli dugodaleko pod malim kutom.<ref name="alaskamininghalloffame.org">{{eng oznaka}} [http://alaskamininghalloffame.org/inductees/miscovich.php Alaska Mining Hall of Fame Foundation: Peter Miscovich (1885-1950)], pristupljeno 23. ožujka 2015.</ref>