Razlika između inačica stranice »Sinodički dan«

Dodano 13 bajtova ,  prije 5 godina
sitnice
(sitnice)
[[datoteka:Jednadzba vremena.png|mini|desno|250px|[[Jednadžba vremena]] prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena.]]
 
[[datoteka:World Time Zones Map.png|mini|desno|250px|Karta [[Vremenska zona|vremenskih zona]] svijeta (od siječanjsiječnja 2015).]]
 
'''Sinodički dan''' ili '''Sunčev dan''' je vrijeme koje proteče između Sunčeve dvije uzastopne istovjetne [[kulminacija|kulminacije]] (gornje u podne ili donje u ponoć).
Zemljin sinodički dan definiran kao prosječno vrijeme između dva podneva i iznosi 24 [[sat]]a. Sinodički period je period ponavljanja položaja [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]] prema [[Sunce|Suncu]] promatrano sa [[Zemlja|Zemlje]]. Sinodička ili [[Tropska godina|Sunčeva godina]] [[planet]]a vrijeme je između dviju uzastopnih [[Konjunkcija (astronomija)|konjunkcija]] ili [[Opozicija (astronomija)|opozicija]]. Sinodička je godina [[Mars]]a 779.,94 [[dan]]a, [[Venera|Venere]] 583.,92 dana, [[Jupiter]]a 398.,86 dana, [[Saturn]]a 378.,09 dana, [[Merkur]]a 115,88 dana. <ref> '''sinodički period''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56150], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
== Sunčevo i zvjezdano vrijeme ==
 
=== Zvjezdano vrijeme ===
Kazaljka zvjezdanog vremena je [[proljetna točka]]. Zvjezdano vrijeme jednako je satnom kutu proljetne točke. Zvjezdani dan počinje kada se proljetna točka nalazi u gornjoj kulminaciji. Zvjezdano vrijeme povezano je u svakom času sa satnim kutom i [[Rektascenzija|rektascenzijom]] zvijezde. Ono je ograničeno time na razdoblje od 0 do 24h24 h. Zvjezdano vrijeme teče onoliko jednoliko koliko se jednoliko [[Zemljina rotacija|Zemlja okreće]]. Tok zvjezdanog vremena određen je samo Zemljinom vrtnjom u odnosu na zvijezde. U toku vremena postoje male promjene. Razlozi tih promjena trojaki su. Jedan je učinak [[Morske mijene|plime]]. Pri gibanju plimnih valova dolazi do [[trenje|trenja]] između [[more|vodenih masa]] i dna. Trenjem se gubi dio [[kinetička energija|kinetičke energije]] vrtnje pa se ona usporava. Pojava se očituje u stoljetnim razmacima. Zatim, postoje sezonske promjene brzine vrtnje jer se ovisno o [[godišnja doba|godišnjem dobu]] mijenjaju jačine i smjerovi [[vjetar|vjetrova]] te [[Morska struja|morskih struja]]. Stoga se vrtnja i usporava i ubrzava u toku godine, ovisno o tome pomažu li strujanja Zemljinoj vrtnji ili odmažu. Treći razlog krije se u gibanjima u [[Zemljina jezgra|Zemljinoj unutrašnjosti]] i u fizičkom prostoru Zemljine okoline.
 
Sunčev dan zadan je ne samo Zemljinom vrtnjom oko vlastite osi, već i [[Zemljina putanja|Zemljinom godišnjom putanjom]] oko Sunca. Pritom Zemlja učini jedan okret više oko svoje osi, s obzirom na proljetnu točku (ili zvijezde) nego s obzirom na Sunce. Obilaženje oko Sunca čini jedan dodatni okret Zemlje prema sustavu zvijezda. To znači da će broj zvjezdanih dana u Sunčevoj (tropskoj) godini biti za jedinicu veći od broja Sunčevih dana u Sunčevoj godini :
gdje je ''T'' - [[Tropska godina|Sunčeva ili tropska godina]] koja iznosi 365 d 5 h 48 min 46 s = 365,24219 d, pa dobivamo :
:1 zvjezdani dan = 23 h 56 min 4 s
Zvjezdani dan dijeli se sam po sebi u 24h24 h zvjezdanog vremena, a sati, minute i sekunde zvjezdanog vremena takoder traju krace od sata, minuta i sekundi Sunčeva vremena:
:1 zvjezdani sat = 59 min 50 s
:1 zvjezdana minuta = 59.,8 s
Zvjezdano vrijeme ovisi o tome u kojem se godišnjem dobu nalazimo. Onog časa kada je Sunce u proljetnoj točki s kojom zajedno prolazi kroz gornju kulminaciju podne je (12h12 h Sunčeva vremena), no istodobno je i početak zvjezdanog dana (0h0 h zvjezdanog vremena). Narednog će se dana Sunce naći istočnije od proljetne točke jer ono među zvijezdama odmiče na [[istok]], pa će u dnevnoj vrtnji neba "zaostajati" za zvijezdama i kasnije proći nego proljetna točka. Kada [[kut]] između satnog kruga proljetne točke i Sunca poraste na 90° ([[suncostaj|početak ljeta]]), zvjezdano će vrijeme biti "mlađe" od Sunčeva za 6h6 h; kada poraste na 180° (početak [[jesen]]i), zvjezdano vrijeme jednako je Sunčevom; kada razlika dosegne 270° (početak [[zima|zime]]), zvjezdano će vrijeme biti za 6h6 h "starije" od Sunčevog.
 
=== Srednji Sunčev dan ===
Sunce se ne giba jednolikom brzinom po ekliptici, a [[ekliptika]] se ne podudara s [[nebeski ekvator|nebeskim ekvatorom]]. Po ekliptici se Sunce ne giba jednoliko jer njegovo prividno gibanje samo odražava pravo gibanje Zemlje oko Sunca; Zemlja se po ekliptičnoj stazi giba promjenjivom [[brzina|brzinom]]. Stoga Sunce ne prelazi svakog dana jednake kutove po ekliptici. Sunce isto mijenja svoju kutnu udaljenost od nebeskog ekvatora. To znači da ono osim gibanja usporedo s nebeskim ekvatorom izvodi još i gibanje u smjeru okomitom na [[ekvator]]. Na primjer, dan poslije početka [[proljeće|proljeća]], Sunce će se naći nešto sjevernije od nebeskog ekvatora. Dnevni pomaci na sjever ili na jug od nebeskog ekvatora najveći su u doba [[ravnodnevnica]], a u doba oko [[suncostaj]]a Sunce se giba usporedo s nebeskim ekvatorom. To znači, i kada bi se Sunce ekliptikom i gibalo ravnomjerno, njegova se projekcija na nebeski ekvator ne bi gibala ravnomjerno.
 
Pravi Sunčevi dani ne traju zato jednako. '''Srednji Sunčev dan''' (ili naprosto [[dan]]) je prosjek svih pravih Sunčevih dana u toku tropske ili Sunčeve godine. Danas se trajanje srednjeg Sunčevog dana prati pomoću [[atomski sat|atomskih satova]]. Godine 1967. dogovoreno je da se umjesto sekunde određene iz gibanja Zemlje, kao jedinica vremena iskoristi atomska sekunda ili sekunda određena atomskim satom. Ta je sekunda povezana s trajanjem tropske ili Sunčeve godine 1900. Sekundom se smatra razdoblje vremena koji je bio 31 556 925.,9747 puta sadržan u toj tropskoj godini. Kako se duljina dana i tropske godine s vremenom mijenjaju, to se radi usklađenja vremena dana s kalendarom ubacuje u [[kalendar]]ski dan dodatna (prekobrojna) [[sekunda]].
 
=== Jednadžba vremena ===
Pošto se svako vrijeme, i zvjezdano i Sunčevo, mjeri [[satni kut|satnim kutom]] (u odnosu na [[meridijan]] promatrača), ono je [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav|lokalnog karaktera]]. Svaka [[zemljopisna dužina]] ima svoje vrijeme. Ako je kod nas podne, zapadno od nas bit će još jutro, a istočnije od nas bit će popodne. Svakih 15° zemljopisne dužine donosi razliku mjesnih vremena od 1 [[sat]]. Zato je na nekoj zemljopisnoj dužini ''λ'', srednje Sunčevo vrijeme jednako:
:''T<sub>m</sub> = UT ± λ''
Kod istočnih zemljopisnih dužina predznak je pozitivan, kod zapadnih negativan. Svjetsko ili [[univerzalno vrijeme]] '''UT''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Universal Time'') srednje je Sunčevo vrijeme na 0° meridijanu ili [[Grinički meridijan|griničkom meridijanu]]. Zemljopisnu dužinu ''λ'' treba izraziti u vremenskim jedinicama koristeći slijedeće odnose: 1 h = 15°; 1 min = 15'; 1 s = 15"; 1° = 4 min; 1' = 4 s; 1" = 0.,066 s.
 
=== Koordinirano svjetsko vrijeme UTC ===