Inačica od 17. svibnja 2015. u 14:54 uredi Fonadier (razgovor \| doprinosi) 15 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 17. svibnja 2015. u 17:21 uredi ukloni ovu izmjenu Tulkas Astaldo (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 39.689 edits sitnice Novija izmjena →
Redak 11: [[datoteka:Jednadzba vremena.png\|mini\|desno\|250px\|[[Jednadžba vremena]] prikazuje razliku pravog i srednjeg Sunčeva vremena.]] [[datoteka:World Time Zones Map.png\|mini\|desno\|250px\|Karta [[Vremenska zona\|vremenskih zona]] svijeta (od ~~siječanj~~siječnja 2015).]] '''Sinodički dan''' ili '''Sunčev dan''' je vrijeme koje proteče između Sunčeve dvije uzastopne istovjetne [[kulminacija\|kulminacije]] (gornje u podne ili donje u ponoć). Zemljin sinodički dan definiran kao prosječno vrijeme između dva podneva i iznosi 24 [[sat]]a. Sinodički period je period ponavljanja položaja [[nebesko tijelo\|nebeskih tijela]] prema [[Sunce\|Suncu]] promatrano sa [[Zemlja\|Zemlje]]. Sinodička ili [[Tropska godina\|Sunčeva godina]] [[planet]]a vrijeme je između dviju uzastopnih [[Konjunkcija (astronomija)\|konjunkcija]] ili [[Opozicija (astronomija)\|opozicija]]. Sinodička je godina [[Mars]]a 779.,94 [[dan]]a, [[Venera\|Venere]] 583.,92 dana, [[Jupiter]]a 398.,86 dana, [[Saturn]]a 378.,09 dana, [[Merkur]]a 115,88 dana. <ref> '''sinodički period''', [http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56150], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> == Sunčevo i zvjezdano vrijeme == Redak 20: === Zvjezdano vrijeme === Kazaljka zvjezdanog vremena je [[proljetna točka]]. Zvjezdano vrijeme jednako je satnom kutu proljetne točke. Zvjezdani dan počinje kada se proljetna točka nalazi u gornjoj kulminaciji. Zvjezdano vrijeme povezano je u svakom času sa satnim kutom i [[Rektascenzija\|rektascenzijom]] zvijezde. Ono je ograničeno time na razdoblje od 0 do ~~24h~~24 h. Zvjezdano vrijeme teče onoliko jednoliko koliko se jednoliko [[Zemljina rotacija\|Zemlja okreće]]. Tok zvjezdanog vremena određen je samo Zemljinom vrtnjom u odnosu na zvijezde. U toku vremena postoje male promjene. Razlozi tih promjena trojaki su. Jedan je učinak [[Morske mijene\|plime]]. Pri gibanju plimnih valova dolazi do [[trenje\|trenja]] između [[more\|vodenih masa]] i dna. Trenjem se gubi dio [[kinetička energija\|kinetičke energije]] vrtnje pa se ona usporava. Pojava se očituje u stoljetnim razmacima. Zatim, postoje sezonske promjene brzine vrtnje jer se ovisno o [[godišnja doba\|godišnjem dobu]] mijenjaju jačine i smjerovi [[vjetar\|vjetrova]] te [[Morska struja\|morskih struja]]. Stoga se vrtnja i usporava i ubrzava u toku godine, ovisno o tome pomažu li strujanja Zemljinoj vrtnji ili odmažu. Treći razlog krije se u gibanjima u [[Zemljina jezgra\|Zemljinoj unutrašnjosti]] i u fizičkom prostoru Zemljine okoline. Sunčev dan zadan je ne samo Zemljinom vrtnjom oko vlastite osi, već i [[Zemljina putanja\|Zemljinom godišnjom putanjom]] oko Sunca. Pritom Zemlja učini jedan okret više oko svoje osi, s obzirom na proljetnu točku (ili zvijezde) nego s obzirom na Sunce. Obilaženje oko Sunca čini jedan dodatni okret Zemlje prema sustavu zvijezda. To znači da će broj zvjezdanih dana u Sunčevoj (tropskoj) godini biti za jedinicu veći od broja Sunčevih dana u Sunčevoj godini : Redak 26: gdje je ''T'' - [[Tropska godina\|Sunčeva ili tropska godina]] koja iznosi 365 d 5 h 48 min 46 s = 365,24219 d, pa dobivamo : :1 zvjezdani dan = 23 h 56 min 4 s Zvjezdani dan dijeli se sam po sebi u ~~24h~~24 h zvjezdanog vremena, a sati, minute i sekunde zvjezdanog vremena takoder traju krace od sata, minuta i sekundi Sunčeva vremena: :1 zvjezdani sat = 59 min 50 s :1 zvjezdana minuta = 59.,8 s Zvjezdano vrijeme ovisi o tome u kojem se godišnjem dobu nalazimo. Onog časa kada je Sunce u proljetnoj točki s kojom zajedno prolazi kroz gornju kulminaciju podne je (~~12h~~12 h Sunčeva vremena), no istodobno je i početak zvjezdanog dana (0h0 h zvjezdanog vremena). Narednog će se dana Sunce naći istočnije od proljetne točke jer ono među zvijezdama odmiče na [[istok]], pa će u dnevnoj vrtnji neba "zaostajati" za zvijezdama i kasnije proći nego proljetna točka. Kada [[kut]] između satnog kruga proljetne točke i Sunca poraste na 90° ([[suncostaj\|početak ljeta]]), zvjezdano će vrijeme biti "mlađe" od Sunčeva za 6h6 h; kada poraste na 180° (početak [[jesen]]i), zvjezdano vrijeme jednako je Sunčevom; kada razlika dosegne 270° (početak [[zima\|zime]]), zvjezdano će vrijeme biti za 6h6 h "starije" od Sunčevog. === Srednji Sunčev dan === Sunce se ne giba jednolikom brzinom po ekliptici, a [[ekliptika]] se ne podudara s [[nebeski ekvator\|nebeskim ekvatorom]]. Po ekliptici se Sunce ne giba jednoliko jer njegovo prividno gibanje samo odražava pravo gibanje Zemlje oko Sunca; Zemlja se po ekliptičnoj stazi giba promjenjivom [[brzina\|brzinom]]. Stoga Sunce ne prelazi svakog dana jednake kutove po ekliptici. Sunce isto mijenja svoju kutnu udaljenost od nebeskog ekvatora. To znači da ono osim gibanja usporedo s nebeskim ekvatorom izvodi još i gibanje u smjeru okomitom na [[ekvator]]. Na primjer, dan poslije početka [[proljeće\|proljeća]], Sunce će se naći nešto sjevernije od nebeskog ekvatora. Dnevni pomaci na sjever ili na jug od nebeskog ekvatora najveći su u doba [[ravnodnevnica]], a u doba oko [[suncostaj]]a Sunce se giba usporedo s nebeskim ekvatorom. To znači, i kada bi se Sunce ekliptikom i gibalo ravnomjerno, njegova se projekcija na nebeski ekvator ne bi gibala ravnomjerno. Pravi Sunčevi dani ne traju zato jednako. '''Srednji Sunčev dan''' (ili naprosto [[dan]]) je prosjek svih pravih Sunčevih dana u toku tropske ili Sunčeve godine. Danas se trajanje srednjeg Sunčevog dana prati pomoću [[atomski sat\|atomskih satova]]. Godine 1967. dogovoreno je da se umjesto sekunde određene iz gibanja Zemlje, kao jedinica vremena iskoristi atomska sekunda ili sekunda određena atomskim satom. Ta je sekunda povezana s trajanjem tropske ili Sunčeve godine 1900. Sekundom se smatra razdoblje vremena koji je bio 31 556 925.,9747 puta sadržan u toj tropskoj godini. Kako se duljina dana i tropske godine s vremenom mijenjaju, to se radi usklađenja vremena dana s kalendarom ubacuje u [[kalendar]]ski dan dodatna (prekobrojna) [[sekunda]]. === Jednadžba vremena === Redak 43: Pošto se svako vrijeme, i zvjezdano i Sunčevo, mjeri [[satni kut\|satnim kutom]] (u odnosu na [[meridijan]] promatrača), ono je [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav\|lokalnog karaktera]]. Svaka [[zemljopisna dužina]] ima svoje vrijeme. Ako je kod nas podne, zapadno od nas bit će još jutro, a istočnije od nas bit će popodne. Svakih 15° zemljopisne dužine donosi razliku mjesnih vremena od 1 [[sat]]. Zato je na nekoj zemljopisnoj dužini ''λ'', srednje Sunčevo vrijeme jednako: :''T<sub>m</sub> = UT ± λ'' Kod istočnih zemljopisnih dužina predznak je pozitivan, kod zapadnih negativan. Svjetsko ili [[univerzalno vrijeme]] '''UT''' ([[Engleski jezik\|eng]]. ''Universal Time'') srednje je Sunčevo vrijeme na 0° meridijanu ili [[Grinički meridijan\|griničkom meridijanu]]. Zemljopisnu dužinu ''λ'' treba izraziti u vremenskim jedinicama koristeći slijedeće odnose: 1 h = 15°; 1 min = 15'; 1 s = 15"; 1° = 4 min; 1' = 4 s; 1" = 0.,066 s. === Koordinirano svjetsko vrijeme UTC ===

Sinodički dan: razlika između inačica