Vezivo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Vezivo |
|||
Redak 60:
==== Alkidne smole ====
[[Alkid]]ne smole danas su zasigurno najvažnija grupa sintetskih veziva, pa su i prema obujmu proizvodnje na prvom mjestu među sintetskim smolama. To su poliesteri koji nastaju polikondenzacijom nekog polialkohola ([[glicerol]]a, [[pentaeritritol]]a i drugih) i neke polikarboksilne kiseline, najčešće ftalne ili izoftalne kiseline u obliku [[Anhidridi|anhidrida]]. Alkidne smole većinom se naknadno modificiraju, to jest na preostale slobodne [[Hidroksidi|hidroksidne]] grupe polialkohola vežu se [[masne kiseline]] (takozvana modificirajuća komponenta). Uz tu se komponentu mogu vezati i druge molekule, na primjer stirenski adukti, akrilati, epoksidi i drugo, pa se tako proizvodi niz vrsta modificiranih alkidnih smola različitih svojstava.
==== Nemodificirane alkidne smole ====
Nemodificirane alkidne smole (bezuljne smole ili takozvani čisti alkidi) nisu moficirane uljima. Jedno im je od važnih svojstava što ne požute pri visokim temperaturama pečenja (200 °C). Otporne su na kemijske i atmosferske utjecaje, pa mogu ponekad zamijeniti i akrilne smole. Neki tipovi služe i kao omekšivači. Nemodificirane alkidne smole na osnovi tereftalne kiseline služe, uz upotrebu sredstva za umrežavanje, pri proizvodnji prekrivnih sredstava u obliku praha.
==== Alkidne smole sušive na zraku ====
Alkidne smole sušive na zraku modificirane su sušivim i polusušivim biljnim uljima ([[lan]]eno, [[soja|sojino]], [[suncokret]]ovo, [[Sulfati|sulfatno]] ili tal ulje, dehidrirano ricinusovo i druga) ili masnim kiselinama. Količina ulja ili masnih kiselina u polumasnim alkidnim smolama iznosi obično od 45 do 60%, a u masnim alkidnim smolama više od 60%. Obje se grupe ubrajaju u smole sušive na [[zrak]]u. Takve smole, kao i obična veziva sa sušivim uljima, suše se djelovanjem [[kisik]]a iz zraka uz prisutnost sikativa kao [[katalizator]]a. Kao sikativi služe otopine metalnih sapuna kobalta, olova, mangana, cirkonija, kalcija i drugi. Njihovim djelovanjem ubrzava se oksidacija ulja, odnosno uljne komponente alkidnih smola. Veći postotak ulja (od 60 do 70%) omogućuje bolje razlijevanje, osobito pri nanošenju kistom, trajnu elastičnost i odličnu otpornost prema atmosferskim utjecajima, što lakovima i lak-bojama daje veliku trajnost. Sušenje je polagano i ono se povišenjem temperature ne može znatnije ubrzati. Međutim, sušenje nekih polumasnih tipova alkidnih smola (od 40 do 50% ulja) može se malim povišenjem temperature znatno ubrzati, pa se oni danas dosta još upotrebljavaju kao veziva za reparaturno lakiranje osobnih vozila, autobusa, tramvaja. Ti se tipovi smola zbog dobre podnošljivosti s pigmentima mnogo primjenjuju i za izradu različitih industrijskih lakova i boja, osobito za izradu antikorozivnih temeljnih boja. Upotrebljavaju se i u kombinaciji s drugim vrstama veziva, na primjer s klorkaučukom.
==== Alkidne smole nesušive na zraku ====
Alkidne smole nesušive na zraku (nesušive alkidne smole) obuhvaćaju uglavnom kratkouljna veziva s količinom [[ulja]], odnosno masnih kiselina do 45%. Upotrebljavaju se za kombinaciju s celuloznim nitratom, a modificirane su ricinusovim i arašidovim uljem, te nekim masnim kiselinama koje bitno mijenjaju svojstva celuloznog filma (na primjer daju mu trajnu [[elastičnost]]).
==== Alkidne smole sušive u peći ====
Alkidne smole sušive u [[peć]]i također su kratkouljne alkidne smole koje sadrže do 45% ulja, odnosno masnih kiselina. Većinom su to alkidne smole modificirane dehidratiranim ricinusovim uljem ili različitim sintetskim masnim kiselinama. Upotrebljavaju se u kombinaciji s amino-smolama, najviše za lakove i boje sušive u peći, te za lakove i boje koje otvrdnjuju dodatkom tvari kiselog karaktera. O reaktivnosti alkidne, ali još više amino-smole, ovisit će uvjeti sušenja lakova i boja izrađenih na osnovi tih smola.
==== Alkidne smole modificirane stirenom ====
Alkidne smole modificirane [[stiren]]om, viniltoluenom, akrilnom monomerima i slično, odlikuju se nekim posebnim svojstvima. Prve faze sušenja lakova i boja na osnovi alkidnih smola modificiranih stirenim (od 10 do 60% s obzirom na količinu masne kiseline) veoma su brze, a s porastom postotka vezanog stirena raste brzina sušenja, ali i osjetljivost na otapala. Filmovi lakova i boja ne odlikuju se osobito visokim sjajem, niti mogućnošću kombiniranja s drugim vezivima, osobito alkidnim.
==== Alkidne smole modificirane akrilatnim monomerima ====
Alkidne smole modificirane akrilatnim monomerima dobivaju se modifikacijom lanenih, ricinenskih i sojinih alkida različitim esterima akrilne i metakrilne kiseline. Prednost je takvih alkidnih veziva u velikoj brzini sušenja, u odličnom [[Ispitivanje prionjivosti premaza|prianjanju]], svjetlostalnosti i elastičnosti. Mnogo se lakše pripravljaju kombinacije s drugim vezivima i s [[pigment]]ima, što omogućuje i izradu kvalitetnih brzosušivih antikorozivnih temeljnih boja. U tu grupu ubrajaju se i alkidne smole modificirane izocijanatima ili izocijanatima i akrilatima. Sušenje tih alkidnih smola veoma je brzo, a povećava se i otpornost prevlake prema vodi, alkalijama i razrijeđenim [[kiselina]]ma, te prema požućenju.
==== Alkidne smole modificirane silikonskim smolama ====
Alkidne smole modificirane [[silikon]]skim smolama (takozvane silikonizirane alkidne smole) s najmanje 30% silikonske komponente pokazuju dobru temperaturnu otpornost, trajnost i zadržavanje sjaja gotovih proizvoda.
==== Vodorazrijedive alkidne smole ====
Vodorazrijedive alkidne smole čine danas neobično zanimljivu grupu proizvoda. Molekule tih smola hidrofilne su u području [[pH]] od 7 do 9, pa se mogu razrjeđivati vodom uz održavanje potrebnog pH minimalnim dodacima različitih alifatskih amina. Njihovom se upotrebom smanjuje [[požar]]na opasnost i potrebne sigurnosne mjere zbog [[Zagađenje|zagađivanja]] [[okoliš]]a. Vodorazrijedive alkidne smole izrađuju se u kvalitetama alkidnih smola sušivih u peći, a kombiniraju se s vodorazrjedivim aminismolama za sušenje na nižim temperaturama, te za sušenje na zraku. Veoma im je važno područje primjene elektroforetsko lakiranje kao najsveobuhvatniji način nanošenja lak-boja na metalnu podlogu. Tim se načinom dobivaju najjednoličnije prevlake, pa je to vrlo rašireno u industriji automobila i kućanskih aparata.
== Izvori ==
| |||