Brakovci: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 5 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q282058 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 18:
}}
'''Brakovci''' su naselje u općini [[Srebrenica]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].
 
Seosko naselje Brakovci smještena je u sjeverozapadnom dijelu općine Srebrenica, a od grada Srebrenice udaljeno je oko 14 kilometara. S gradom Srebrenicom, a i sa ostalim dijelovima općine, naselje je povezana makadamskim putem. Ovo naselje pripada zbijenom tipu, što je rijedak slučaj u općini Srebrenica.Naselje je, topografski, smještena u podnožju sjeveroistočne padine Vidovog Brda (779 m.n.v.).Nadmorska visina naselja je oko 640 metara. U blizini naselja protiče manji vodotok - Brakovačka rijeka, koja s Graničkom rijekom tvori Bukovičku rijeku, desnu pritoku rijeke Jadar. U blizini naselja postoji mali broj izvora pitke vode koji služe za vodosnabdijevanje stanovništva ovog naselja.
 
== Stanovništvo ==
* Popis stanovništva 1879. godine.Prema popisu stanovništva BiH 1879. godine, u naselju Brakovci živilo je 95<br>stanovnika (59 osoba muškog spola), Svi stanovnici ovog naselja bili su Bošnjaci. U naselju je bilo 15 kuća, isto toliko i<br>stanova, u kojima su živjele prosječno 6,3 osobe.
Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:
* Popis stanovništva 1885. godine.U ovom popisu zabilježen je negativan rast ukupnog stanovništva naselja Brakovci. Prisutno je bilo. 81 stanovnika (55 osoba muškog spola), što je za 8,4% manje u odnosu na 1879. godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačko. U naselju je bilo 16 kuća, isto toliko i stanova, a kući, odnosno stanu živjele su prosječno 5.4 osobe,
S obzirom na bračno stanje stanovništva, u naselju su bile 53 neoženjene (neudate) osobe, 28 oženjenih (udatih)
osoba 6 obudovjelih osoba.U naselju su bila 33 zemljoradnika (težaci), kao i 54 osobe koje su pripadale ostalom,izdržavanom stanovništvu (žene i djeca).
* Popis stanovništva 1895. godine. U ovom, popisu bosanskohercegovačkog stanovništva za vrijeme austrougarske uprave, u Brakovcima je bilo 87 stanovnika (56 osoba muškog spola), kao i u prethodnom popisu. Svi stanovnici ovog naselja, kao i u ranijim popisima bili su bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 17 kuća (16 nastanjenih i 1 nenastanjena) u kojima je živjelo 21 domaćinstvo prosječne veličine 4.1 član. S obzirom na socio-ekonomski status stanovništva ovog naselja, bilo je 16 gazdinstava slobodnih seljaka (zemljoradnika) s ukupno 84 člana, kao i 3 samačka gazdinstva, iz kategorije ostalih. Cjelokupno stanovništvo Brakovaca privređivalo je iz poljoprivrede.
* Popis stanovništva 1910. godine. U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena
austrougarske vlasti, zabilježen je rast ukupnog stanovništ\la u naselju Brakovci. Ukupno je bilo 110 osoba
(59 osoba muškog spola), što je za 26,4% više u odnosu na prethodni popis. Svi stanovnici, kao i ranije, bili su Bošnjaci.
u naselju je bila 21 kuća (1 nastanjena), u kojima je živjelo 20 domaćinstava prosječne veličine 5,5 članova.
Socio-ekonomska struktura stanovništva bila je sljedeća: slobodnih seljaka - 17 porodica s ukupno 97 članova, pretežno slobodnih seljaka - 1 porodica s ukupno 11 članova, ostalo u poljoprivredi zaposlena stanovništvo - 2 osobe. Svi radno sposobni žitelji ovog naselja privređivali su u poljoprivrednim djelatnostima.
* Popis stanovništva 1921. godine. Prema rezultatima prvog popisa stanovništva u kraljevini Jugoslaviji, u ovom naselju bila su 64 stanovnika (33 osobe muškog spola), što je za 41,8% manje u odnosu na 1910. godinu. Smanjenje
ukupnog stanovništva naselja Brakovci, u navedenom periodu, uzrokovano je stradanjem stanovništva u ratu. Svi
stanovnici bili su Bošnjaci. U naselju je bilo 15 domaćinstava- prosječne veličine 4,3 člana.
* Popis stanovništva 1948. godine. Prema rezultatima ovog popisa, u Brakovcima je bio 71 stanovnik (41 osoba muškog spola), što je za 10,9% više u odnosu na 1921. godinu. Domaćinstava, u kojima je živjela prosječno 5,1osoba, bilo je 14.
* Popis stanovništva 1953. godine. Pozitivan rasta ukupnog stanovništva Brakovaca zabilježen je i u periodu od
1948. do 1953. godine. U naselju su živjela 84 stanovnika (49 osoba muškog spola), što je za 18,3% više u odnosu na1948. godinu. Bilo je 18 domaćinstava, koja su brojala prosječno 4,7 članova.
* Popis stanovništva 1961. godine. Pozitivan rast ukupnog stanovništva ovog naselja zabilježen je i u međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine. U Brakovcima su živjela 92 stalna stanovnika (53 osobe muškog spola), što je za 9,5% više u odnosu na 1953. godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačke nacionalnosti. U navedenom periodu nije došlo do porasta broja domaćinstava, tj. bilo ih je 18, a brojala su prosječno 5,1 člana.
* Popis stanovništva .1971. godine. U međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine, stanovništvo naselja Brakovci povećalo se ta 70.7%, tako da je u 1971. godini bilo ukupno 157 stanovnika {78 osoba muškog spola). Svi stanovnici ovog naselja, uključujući i dvije osobe iz reda ostalih, bili su.bošnjačke nacionalnosti. U Brakovcima su bile 23 kuće (stana} u kojima je živjelo isto toliko i domaćinstava, tj. 23, koja su.brojala prosječno 6,8 članova.
* Popis stanovništva 1981. godine. Pozitivan trend rasta ukupnog stanovništva Brakovaca bio je i u međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine. U naselju je živjelo 220 stalnih stanovnika (115 osobe muškog spola), što je za 40,1% više u odnosu na 1971. godinu. Svi stanovnici bili su bošnjačke nacionalnosti. U Brakovcima je bilo 37 kuća (stanova) u kojima su živjela 33 domaćinstva - prosječne veličine 6,7 članova.
* Popis stanovništva 1991. godine. Ovim, posljednjim popisom stanovništva bivše Jugoslavije, utvrđeno je da u Brakovcima živi 221 osoba (122 osobe muškog spola), što je za 0,5% više u odnosu na prethodni popis stanovništva. Svi
stanovnici ovog naselja bili su bošnjačke nacionalnosti. U periodu od 1948. do 1991. godine stanovništvo ovog naselja povećalo se ukupno za 211,3%, a u periodu od 1879. do 1991. godine povećalo se za 132,6%, odnosno s 95stanovnika u 1879. godini na 221 stanovnik u 1991. godini. U naselju je bilo 38 kuća (stanova) u kojima je živjelo 39 domaćinstava - prosječne veličine 5,7 članova. U periodu od 1895. do 1991. godine broj domaćinstava se povećao za 85,7%, a broj kuća za 153,3%. Prosječna veličina domaćinstava kretala se od 4,1 člana 1895. do 5,7 članova 1991. godine.
 
== Familije i prezimena ==
Na području naselja Brakovci živjelo je 10 familija, sve bošnjačke, koje su bile raspoređene u 39 porodičnih domaćinstava. To su sljedeće familije: Ajšići, Alići, Bekrići, Hamidovići, Jašarevići, Ramići, Salihovići, Selimovići,Tursunovići i Zukanovići.
 
'''-Ajšići -''' porijeklom su iz Kutuzera, a bilo je jedno prošireno porodično, peteročlana, domaćinstvo. U toku genocida ubijen je oženjen sin (r. 1970. g.) osnivača domaćinstva, a iza njega ostala je hudovica s troje malodobne djece, prosječne starosti 3,7 godina.Do 2008. godine nije bilo povratnika u Brakovce iz ove porodice, a preživjeli i prognani članovi porodice Ajšić
nastanili su se u općini Zavidovići.
 
'''-Alići -''' bila su 3 porodična domaćinstva koja su formirala otac i dva sina, a ukupno su imala 17 članova. U toku genocida ubijena su 3 brata, prosječne starosti 30,0 godina, a iza njih su ostale 3 hudovice sa šestero malodobne djece,
prosječne starosti 5,0 godina.Do 2008. godine nije bilo povratnika u Brakovce iz ove familije, a preživjeli i prognani članovi familije Alići nastanili su se u općini Lukavac, u gradu Srebrenici, a 7 članova se iselilo u SAD-a.
'''-Bekrići-'''bila su 3 porodična domaćinstva koja su formirala dva brata i amidža im, a ukupno su imala 13 članova.
Tokom agresije na RBiH ubijena su dva brata- nosioci domaćinstva, prosječne starosti 44,5 godina, a iza ubijenih ostale su dvije hudovice i petero djece siročadi, prosječne starosti 13,2 godine; jedna hudovica sa četvero siročadi. U toku genocida ubijene su 4 osobe muškog spola, prosječne starosti 18,3 godine; svi ubijeni, osim jedne osobe, bili su maloljetni. Među ubijenima su dva brata oba maloljetna, njihov amidžić, kao i sin od očevog amidže. Iza ubijenih ostale su dvije hudovice i dvoje djece siročadi, prosječne starosti 1,0 godina. Do 2008. godine u Brakovce se nije vratila niti jedna osoba iz ove familije, a preživjeli i prognani nastanili su se u općinama Breza i llijaš.
'''-Hamidovići -'''bilo je jedno prošireno porodično, šesteročlana, domaćinstvo. U toku genocida ubijena brata, prosječne starosti 26,0 godina, a iza njih su ostale dvije hudovice i četvero djece siročadi, prosječne starosti 4,8 godina; jedna hudovica s troje siročadi. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Brakovce iz ove porodice.
'''-Jašarevići-''' bila su 2 porodična domaćinstva, od dva brata, koja su ukupno imala 12 članova . U toku genocida
ubijeni su otac (r. 1952. g.) i maloljetni sin (r. 1977. g.), a jedna žena s troje maloljetne djece - prosječne starosti 8,3
godine, postala je hudovica.Do 2008. godine u Brakovce su se vratile, samo 4 osobe iz ove familije; Ostali preživjeli i prognani Jašarevići nastanili su se, uglavnom u općini Zavidovići.
'''-Ramići-''' bilo je 5 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 50 članova. Domaćinstva su formirali bliži srodnici, braća i
njihovi bratići tokom agresije na RBiH ubijena je jedna mlađa osoba muškogspola, rođena 1970. godine.U toku genocida ubijeno je 18 osoba muškog spola, prosječne starosti 27,7 godina, među kojima i jedna maloljetna osoba. Među ubijenima se nalaze četiri, odnosno tri brata, kao i očevi s dva, odnosno jednim sinom, Iza ubijenih ostalo je 7 hudovica i 10-ero maloljetne prosječne starosti 11,3 godine.Do 2008. godine u Brakovce su se vratile, samo tri osobe iz ove familije. Ostali preživjeli i prognani članovi familije Ramić nastanili su se u općinama FBiH, kao što su:Tuzla, Vogošća,Zavidovići i dr. a dio njih se iselio iz Bosne i Hercegovine.
 
'''-Salihovići -''' bilo je 8 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 43 člana. Domaćinstva su formirala dva brata
i njihovih 6 bratića. Tokom genocida ubijeno je 7 osoba muškog spola, prosječne starosti 34,2 godine. Među ubijenima su braća, očevi i sinovi. Iza ubijenih su ostale 4 hudovice i troje maloljetne djece, prosječne starosti 14,3 godine.
<nowiki> </nowiki>Do 2008. gqdine na područje općine Srebrenica vratilo se, 6 osoba prijavilo se u Brakovcima i dvije u Srebrenici. Ostali preživjeli i prognani iz familije Salihović nastanili su se na području općina FBiH, kao što su: Lukavac, Srebrenik, Vogošća, Živinice i dr. Oko 10 osoba iz ove familije iselilo se iz BiH, uglavnom u Njemačku i SAD-a.
'''-Selimovići-''' bilo je jedno porodično, osmeročlano, domaćinstvo. U toku agresije ubijena je jedna osoba muškog
spola (r. 1974. g.), a u toku genocida ubijena su dva brata, prosječne starosti 23,0 godina. Dakle, u toku agresije i genocida
ubijena su tri brata iz ove porodice, odnosno svi muški potomci u prvoj liniji. Jedan od ubijene braće bio je oženjen i imao je tri malodobna djeteta, prosječne starosti 2,0 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Brakovce iz ove
porodice, a preživjeli i prognani nastanili su se u općinama llijaš i Vogošća.
'''-Tursunovići -''' bilo je jedno porodično, sedmeročlano, domaćinstvo. Živjelo je u zaseoku '''Brda'''. U toku genocida ubijen je nosilac domaćinstva (r. 1955. g.), a iza njega je ostala hudovica s petero malodobne djece, prosječne starosti 7,6 godina.
Do 2008. godine nije bilo povratnika u Brakovce iz ove porodice, a preživjeli i prognani članovi nastanili su se u
općini Živinice, naselje '''[[Kovači]]'''; samo majka i dvoje mlađe djece, jer su se djevojke poudale.
'''-Zukanovići -''' bilo je 11 porodičnih domaćinstava koja su ukupno imala 60 članova. Domaćinstva su formirala braća i
njihovi bratići. Tokom agresije na RBiH ubijene su dvije osobe; jedna starija žena (r. 1920. g.) i mlađi muškarac (r. 1964. g.)
 
U toku genocida ubijeno je 12 osoba muškog spola, prosječne starosti 36,8 godina, među kojima i jedna maloljetna osoba. Iza ubijenih ostalo je 7 hudovica i 9-ero djece siročadi, prosječne starosti 12,1 godina. Do 2008. godine u Brakovce se vratila, samo jedna osoba muškog spola iz ove familije. Ostali preživjeli i prognani članovi familije Zukanović nastanili su se većinomu sljedećim općinama FBiH: Gradačac, llijaš, Kalesija,Lukavac, Srebrenik, Tuzla, Zavidovići, Živinice i dr.
ukupno: 221
 
Do kraja '''2005''' godine u ovo se naselje vratilo 20 domaćinstava s ukupno 5l. članom, što lznosi oko 23,1% prijeratne populacije. Do 2006. godine Brakovcima je obnovljena 21. kuća, a za povratak u .2006. godini prijavile su se 23 osobe.
* [[Bošnjaci]] - 217
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 4
 
== izvori ==
{{Mrva-naselje BiH}}
Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica,Alija Suljić,prof{{Mrva-naselje BiH}}
{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]