Bučinovići: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 18:
}}
'''Bučinovići''' su naselje u općini [[Srebrenica]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].
Naselje Bučinovići smještena je u sjeverozapadnom dijelu općine Srebrenica, a od grada Srebrenice udaljeno je oko 14 kilometara. S gradom Srebrenicom i ostalim dijelovima općine Bučinovići su povezani makadamskimputem. U fizičko-geografskom pogledu naselje je smještena na razvodu između Bukovičke i Bučinovičke rijeke. Veći dio naselja smješten je na južnim padinama zatalasane zaravni zvane Brda. Dijelovi naselja nalaze se na različitim nadmorskim visinama: Gabelje na 580 m, Bučinovići na 620 m i Zajela na 670 m nadmorske visine. Ovo naselje, kao i većina naselja u općini Srebrenica, pripada razbijenom tipu.
== Stanovništvo ==
-Popis stanovništva 1879. godine. U ovom, provom popisu bosanskohercegovačkog stanovništva iz vremena austrougarske uprave, u Bučinovićima su živjela 84 stanovnika (44 osobe muškog spola), svi Bošnjaci. U naselju je bilo 11 kuća,. isto toliko i stanova, u kojima je živjeloprosječno 7,6 osoba.
-Popis stanovništva 1885. godine. U ovom popisu zabilježen je pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja Bučinovići. Prisutna su bila ukupno 93 stanovnika (53 osobe muškog spola), što je za 10,7% više u odnosu na 1879 godinu. Stanovništvo je, kao i ranije, bilo bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 16 kuća, isto toliko .i stanova, u kojima je živjelo prosječno 5,8 osoba. S obzirom na bračno stanje stanovništva .Bučinovića struktura je bila sljedeća: 52 neoženjene (neudate) osobe, 32 oženjene (udate) osobe, 8 obudovjelih i 1 razvedena osoba. U socio-ekonomskom pogledu Struktura je bila sljedeća: zemljoradnika - 30, ostalo mu~ko stanovništvo starije od 16 godina - 1 osoba i izdržavanom stanovništvu - 62 osobe (žene i djeca).
-Popis stanovništva 1895. godine. Prema ovom, trećem popisu bosanskbhercegovačkog stanovništva za vrijeme austrougarske uprave, u Bučinovićima je biloprisutno 120 stanovnika (62 osobe muškog spola), što je za 29,0 % više u .odnosu na prethodni popis. Svi stanovnici ovog naselja bili su bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bila21 kuća (jedna nenastanjena) u kojima je živjelo 20 domaćinstava, prosječne veličine 6,0 članova. S obzirom na socio-ekonomski status, svi privredno aktivni stanovnici ovog naselja bili su slobodni zemljoradnici- 20 domaćinstava s ukupno 120 članova.
-Popis stanovništva 1910. godine. Prema ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, zabilježen je daljnji rast ukupnog stanovništva Bučinovića. Prisutno je bilo 136 stanovnika (77 osoba muškog spola), što je za 13,3% više u odnosu na 1895. godinu. Svi stanovnici, kao i ranije, bili su Bošnjaci. U naselju su bile 22 kuće (7nenastanjenih) u kojima je živjelo15 domaćinstava - prosječne veličine 9,1 član. Socio-ekonomska struktura stanovništva bila je sljedeća: zemljoposjednik s kmetovima - 1 porodica s ukupno 18 članova i slobodni seljaci - 13 porodica s ukupno 118
članova. Svi stanovnici ovog naselja ostvarivali su prihode iz poljoprivrede.
-Popis stanovništva 1921. godine. Prema rezultatima ovog popisa stanovništva, prvog u kraljevini Jugoslaviji, u
naselju Bučinovići bilo je prisutno 109 osoba (61 osoba muškog spola), što je za 19,9% manje u odnosu na 1910.
godinu. Svi stanovnici ovog naselja bili su bošnjačke nacionalnosti. Smanjenje ukupnog broja stanovnika u naselju Bučinovići posljedica je ratnih stradanja stanovništva ovog naselja. U naselju je domaćinstava bilo 20, prosječne veličine 5,5 osoba.
-Popis stanovništva 1948. godine. Prema rezultatima ovog popisa stanovništva, prvog u socijalističkoj Jugoslaviji,
u Bučinovićima je živjelo ukupno 225 stanovnika (110 osoba muškog spola), što je za 103,4% više u odnosu na 1921.
godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 31. domaćinstvo - prosječne veličine 7,3
člana.
-Popis stanovništva 1953. godine. U međupopisnom periodu od 1948. do 1953. godine došlo je do neznatnog
rasta ukupnog stanovništva Bučinovića. Ukupno je bilo 239 stalnih stanovnika (112 osoba muškog spola), što je za 6,2%
više u odnosu na 1948. godinu. Stanovništvo je bilo bošnjačke nacionalnosti. U naselju su bila 32 domaćinstva -
prosječne veličine 7,5 članova. Privređivanje stanovništva. Cjelokupno privredno aktivno stanovništvo naselja Bučinovići, osim dvije osobe, privređivalo je u poljoprivredi - 65 osoba. Svi žitelji ovog naselja pripadali su poljoprivrednom stanovništvu, među kojima i 172 izdržavane osobe. Pismenom stanovništvu, tj. osobama starijim od 10 godina koje su znale da čitaju i pišu, pripadalo je 70 osoba, ili 29,3% od ukupnog stanovništva Bučinovića.454
-Popis stanovništva 1961. godine. Pozitivan ukupnog stanovništva Bučinovića zabilježen je međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine. naselju su živjela 284 stanovnika (151 osoba muškog.sppla), što je više za 18,8% u odnosu na 1953. godinu. Većinsko stanovništvo bili su Bošnjaci - 280 osoba, a bio ie i neznatan broj Srba 4 osobe. U naselju su bila 34 domaćinstva, prosječne veličine 8,4 člana.
-Popis stanovništva 1971. godine. U međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine zabilježen je daljnji rast ukupnog stanovništva Bučinovića. U naselju je živjelo 317 stanovnika (160 osoba muškog spola), što je za 11,6% više u odnosu na 1961. godinu. Svi stanovnici ovog naselja, osim jedne osobe iz reda ostalih, bili su bošnjačke nacionalnosti.U Bučinovićima je bilo 47 kuća (stanova) u kojima je živjelo isto toliko i domaćinstava, tj. 47, a prosječna veličina domaćinstva bila je 6, 7 članova.
-Popis stanovništva 1981 godine.U međupopisnom periodu od 1971. do. 1981. godine zabilježen je pozitivan rast ukupnog stanovništva naselja Bučinovići. U naselju je živjelo 398 stalnih stanovnika (180 osoba muškog spola), što je za 25,6% u odnosu na popis iz 1971. godine. Većinsko stanovništvo ovog naselja bili su Bošnjaci - 384 osobe, a znatno manje bilo je Srba - 9 osoba i Jugoslavena 5 osoba. U Bučinovićima su bile 74 kuće (stana), u kojima su živjela 72 domaćinstva prosječne veličine 5,5 članova.
-Popis stanovništva 1991. .godine· Prema ovom, posljednjem popisu stanovništva bivše Jugoslavije,
utvrđeno je da u Bučinovići stalno živi 386 stanovnika (178 osoba muškog spola), što Je za 3,0% manje u odnosu na 1981. godinu. Pored Većinskog stanovništva ovog naselja, Bošnjaka - 380: osoba, bilo je i 6 osoba srpske nacionalnosti (dvije se .osobe izjasnile kao Jugoslaveni). U naselju je bilo kuća (stanova) u kojima je živjelo 75 domaćinstava,,,.prosječne veličine 5,2 članova.
== Familije i prezimena ==
Na području naselja Bučinovići živjelo je 10 familija; 8 bošnjačkih i 2 srpske, koje su bile raspoređene u 75 domaćinstava (68 porodičnih i 7 neporodičnih). Bošnjačke familije su: Alići, Bektići, Gabeljići, Hodžići, Husejnovići, Muminovići, Mustafići i Salihovići.
Srpske familije su: Grujičići(( jedno četveročlana domaćinstvo) i Vasići (jedno dvočlano domaćinstvo). Ovo su, ustvari, porodice učitelja i nastavnika u lokalnoj osnovnoj školi, u zaseoku Durmići.
Bošnjačke familije naselja Bučinovići broj ubijenih članova tih familija. U glavnom dijelu naselja, Bučinovićima, živjele su tri
bošnjačke familije raspoređene u 44 domaćinstva, među kojima i 4 samačka, koja su ukupno imala 239 članova. To
su sljedeće familije: Gabeljići, Husejnovići i Salihovići.
'''-Gabeljići -''' porodice ove familije živjele. su u svim dijelovima naselja, odnosno zaseocima Bučinovića. Ova familija brojala je ukupno 230. članova koji su bili raspoređeni u 41. domaćinstvo, među kojima i jedno samačka. Međutim, u glavnom dijelu naselja, Bučinovićima, živjelo je 21. domaćinstvo, među kojima i jedno samačka, koja su imala ukupno 117 član.ova. Dakle, nešto više od polovine od ukupnog broja pripadnika ove familije. Tokom agresije na RB.iH ubijeno je ukupno 9 osoba iz
ove familije, u ovom.dljelu naselja, prosječne starosti 20,4 godine, među kojima je 5-ero djece, kao i S osoba ženskog
spola. Samo. 4 osobe bile su starije od 18 godina, a ostale žrtve agresije bile su starosti od 10 do 16 godina. Iza tri
ubijene osope, koje su bile u braku, ostale su tri hudovice i 6-ero djece. siročadi, prosječne starosti 8,0 godina; jedna hudovica s tri siročeta, jedna s dva i jedna hudovica s jednim siročetom.U toku genocida ubijeno je 25 osoba muškog
ove familije, prosječne starosti 37,7 godina, među kojima jedna maloljetna osoba. Među ubijenima su, uglavnom očevi i sinovi, kao i braća. Iza žrtava genocida ostalo 12 hudovica i 21 dijete siroče, prosječne starosti 8,5.godina; s 5-ero siročadi ostala je jedna hudovica, sa 4-ero siročadi dvije, s po troje, odnosno dvoje djece siročadi ostala je po jedna hudovica, a s po jednim siročetom ostale su tri hudovice žrtve genocida. Do 2008. godine u glavni dio naselja, Bučinoviće, vratilo
se samo 6 osoba. Pored navedenih osoba, još tri osobe vratile su na područje općine Srebrenica; uglavnom kao posljedica
udaje za muškarce iz Srebreničkih naselja. Ostali preživjeli i prognani članovi ove familije nastanili su se na području
općina FBiH, kao su: Banovići, Breza, Gračanica, llidža, llijaš Kladanj, Lukavac, Srebrenik, Tuzla,Živinice,Vogošća i Nekoliko soba iz ove familije iselilo se iz BiH.
'''-Husejnovići -''' živjeli su samo u glavnom dijelu naselja, Bučinovićima, a bilo je 21. domaćinstvo, među kojima i tri
samačka, koja su ukupno imala 114 članova. Na početku agresije na RBiH ubijena je agresorskom
granatom 14-godišnja djevojčica. U toku genocida ubijeno je 25 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 38,4 godine, među kojima je 5 očeva s po jednim sinom, kao i 3 brata, sinovi Osmanovi,odnosno 5 porodica u kojima su ubijeni po dva brata. Iza ubijenih ostalo je 14 hudovica i 21 dijete siroče, prosječne starosti 9,6 godina; s 5-ero siročadi ostala je jedna hudovica, sa po 3 siročadi ostale su tri hudovice, s dvoje siročadi ostala je jedna, a s po jednim siročetom ostalo je 5 hudovica.Do 2008. godine u ovaj dio naselja Bučinovići vratilo se, ukupno 17 osoba iz ove familije. Jedna osoba prijavila se u Srebrenici. Ostale porodice iz ove familije, koje su preživjele agresiju i genocid, nastanile su se u općinama FBiH, kao što su: llijaš, Lukavac, Sarajevo Centar, Sarajevo Novi Grad, Tuzla, Vogošća, Zavidovići, Zenica i Živinice. Nekoliko porodica iz ove familije iselio se iz BiH, uglavnom u SAD-a.
'''-Salihovići -''' bila su dva porodična domaćinstva koja su ukupno imala 8 članova. Manje, dvočlano domaćinstvo činili su stariji supružnici, a veće domaćinstvo, šesteročlana, činili su roditelji i njihova djeca. Domaćinstva su formirala
dva brata. U toku genocida ubijene su 4 osobe muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 45,4 godine, među kojima su oba brata, osnivači domaćinstava, kao i dva sina od mlađeg brata. Iza ubijenih ostale su 4 hudovice i dvoje siročadi, od
najmlađe hudovice, prosječne starosti 1,5 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Bučinoviće iz ove
dvije porodice, a svi preživjeli i prognani članovi iselili su se u SAD-a.
U zaseoku '''Durmići''' živjelo je ukupno 12 domaćinstava, među kojima i dva samačka, koja su ukupno imala 40 članova. Bošnjačkih domaćinstava blloje 10 (ukupno 34 člana), a srpska su bila dva domaćinstva (ukupno 6 članova).
Srpske familije, već spomenute, su Grujičići i Vasići.
U zaseoku Durmići živjelo 6 bošnjačkih familija, i to: Alići, Bektići, Gabeljići, Hodžići, Muminovići i Mustafići. Sve familije, osim Gabeljića i Muminovića, pripadaju imigrantima, odnosno nastavnom osoblju koje je radilo u lokalnoj osnovnoj školi.
'''-Alići -''' bilo je jedno dvočlano domaćinstvo, supružnici. Osnivač domaćinstva porijeklom je iz [[Priboja]], Srbija, a bio je
nastavniku osnovnoj školi. U toku genocida ubijen je nosilac domaćinstva, rođen 1958. godine,.a iza njega ostala je hudovica.
'''-Bektići -''' bilo je jedno porodično, četveročlana, domaćinstvo, roditelji i djeca. Osnivač ovog domaćinstva
porijeklom je iz [[Sućeske]], zaselak Bektići. U toku genocida ubijen je nosilac domaćinstva, 1960. godine, a iza njega ostala je hudovica troje malodobne djece, prosječne starosti 5,7 godina.414 .Preživjeli članovi ove porodice iselili su se iz Bosne i Hercegovine.
'''-Gabeljići -''' bilo je samo jedno porodično, šesteročlana, domaćinstvo; roditelji i djeca. U toku genocida ubijene su dvije osobe iz ove porodice, otac i sin, prosječne starosti 37,5 gpdina. Iza ubijenog, osnivača domaćinstva, ostala je •hudoviica i jedno starije dijete. Do 2008. godine nije bilo povratnika iz ove porodice. Preživjeli. i prognani članovi ove porodice nastanili
su se u općinama Sarajevo Centar, Vogošća i Zavidovići.
'''-Hodžići-''' bilo je jedno porodično, tročlano, domaćinstvo. O.snivač ovog domaćinstva porijeklom je iz naselja [[Žedarijsko]].
U takli genocida ubijen je nosilac domaćinstva, rođen 1959. godine, a iza njega je ostala hudovica i dvoje malodobne djece, prosječne starosti 5,5 godina. Preživjeli i prognani članovi ove porodice nastanili su se u općini llijaš.
'''-Muminovići-''' bilo je 5 domaćinstava, među kojima i dva samačka, koja su ukupno imala 15 članova. U toku genocida ubijena je jedna osoba muškog spola, rođena 1939. godine, a iza njega je ostala hudovica. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Durmiće iz ove familije, a preživjeli i prognani članovi nastanili su se u FBiH, odnosno iselili se iz BiH u zapadnu Evropu, Švicarska.
'''-Mustafići-''' bilo je jedno porodično, četveročlana, domaćinstvo. Osnivač ovog domaćinstva porijeklom je iz [[Tokoljaka]].
U toku genocida ubijen je nosilac domaćinstva, rođen 1959. godine, a iza njega je ostala hudovica i dvoje siročadi,
prosječne starosti 10,5 godina.Do 2008. godine nije bilo povratnika u Bučinoviće iz ove porodice.
U zaseoku '''Gabelje''' živjela je samo familija '''Gabeljić''' koja je bila raspoređena u 13 porodičnih domaćinstava sa
ukupno 73 člana. U prvoj, odnosno drugoj godini agresije na RBiH ubijene su tri osobe iz ove familije, iz zaseoka Gabelje, prosječne starosti 37,0 godina, među kojima su dvije žene i jedno četverogodišnje dijete. Svi su ubijeni agresorskim
granatama. U toku genocida ubijeno je 16 osoba muškog spola iz ove familije, prosječne starosti 35,1 godina, među kojima i
jedan dječak. Među ubijenima su očevi s po dva, odnosno jednim sinom, kao i braća. Iza ubijenih ostalo je 8 hudovica i
16-ero djece siročadi, prosječne starosti 7,8 godina; četvero djece bez oba roditelja.
U zaseoku '''Zajelah''' živjela je samo familija '''Gabeljić''' koja je bila raspoređena u 6 porodičnih domaćinstava koja su imala
ukupno 34 člana. U toku genocida ubijeno je 11 osoba muškog spola, prosječne starosti 38,4 godine, među kojima i jedan dječak. Među ubijenima su očevi i sinovi, kao i braća. Iza ubijenih ostalo je 8 hudovica i 6-ero djece siročadi, prosječne starosti 6,2 godine. Do 2008. godine u ovaj zaselak vratile su se samo tri osobe iz ove familije. Ostali preživjeli i prognani
članovi familije Gabeljić nastanili su se u općinarna FBiH, uglavnom u općini llijaš i Vogošća. Nekoliko osoba ove familije iselilo se u SAD-a.
Do kraja 2005. godine u ovo naselje Bučinoviće su se vratila 34 domaćinstva s ukupno 68 članova, što iznosi oko 17,6%
prijeratne populacije ovog naselja, a obnovljeno je 28 kuća. Za povratak u 2006. godini prijavilo se 12 osoba prognanih
iz ovog naselja.
== izvori ==
Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica,Alija Suljić prof{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
| |||