U Ugarskoj, u Podunavlju, hrvatski preporod značanijesnažnije se ukorjenjivaukorjenjuje. Ponajveći dio nose [[Bačka|bački]] [[Bunjevci|bunjevački Hrvati]], dok ostali podunavski Hrvati nisu preuzeli nositeljski dio na sebe iz raznoraznih razloga: budimski i peštanski Hrvati su skoro nestali zbog presnažne asimilacije kroz 19. st., a u Baranji Hrvati nisu imali snažni građanski sloj koji bi intelektualno i financijski mogao podupirati taj pokret. Stoga su sjedišta hrv. narodnog pokreta u ugarskom Podunavlju bili Subotica, Sombor i Baja <ref>[http://hrcak.srce.hr/file/11264 Scrinia Slavonica br.6/2006.] Robert Skenderović: Sudjelovanje slavonskih franjevaca u nacionalnom pokretu podunavskih Hrvata tijekom 19. st. i početkom 20. st.</ref>.
