Klotjevac: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 18:
}}
'''Klotjevac''' je naselje u općini [[Srebrenica]], [[Republika Srpska]], [[BiH]].
Seosko naselje Klotijevac nalazi se u južnom, odnosno jugozapadnom dijelu općine Srebrenica. Ovo naselje je od grada Srebrenice udaljeno oko 25 km (Srebrenica - Z. Jadar- Ljeskovik - Klotijevac). Naselje je smještena na padinama, odnosno u podnožju brda Ovršak (715 m.n.v.). Nalazi se na lijevoj obali [[Peručaćkog jezera]], odnosno na dijelu gdje prestaje kanjona rijeke [[Drine]]. Nadmorska visina na kojoj je smještena naselje kreće se u intervalu između 300 i 400 metara. Klotijevac je pripadao grupi malih naselja i razbijenog je tip.
== Povijest ==
Područje naselja Klotijevac bilo je naseljeno u starom vijeku, a vjerovatno i ranije. Na nekoliko lokaliteta postoje
srednjovjekovne bošnjačke nekropole - stećci. Na nekropoli u Petkovićima postoje dva rimska spomenika koji
ugrađeni kao nadgrobni spomenici.U zaseoku Babajići, μ blizini · oble Peručaćkog jezera, nalazi se
srednjovjekovna nekropola s. 35 stećaka u obliku ploča, sanduka i
sarkofaga i amorfnih, blokova.U zaseoku Petkovići, u blizini porušene zgrade osnovne škole, nalazi se nekropola s 54 stećka (18 ploča, 25 sanduka, i 4 stuba). Nekropola je potopljena akumulacijom vode Perućac jezera. Sjeverozapadno od Klotijevca
nalazi se srednjovjekovni grad, na vrhu strme stijene - čuke koja se izdiže iznad korita rijeke Drine. U blizini ovog grada postoji manja srednjovjekovna nekropola na lokalitetu Gospoština - Jatara (2 stećka ) l\la istom lokalitetu, istočno, nalazi se muslimansko groblje, 100 grobova, vjerovatno posade Klotijevačke tvrđave, kao i stanovništva koje je tu živjelo.
== Stanovništvo ==
* Popis stanovništva [[1879]]. godine. Prema ovom popisu stanovništva u naselju Klotijevatbio je prisutan 171. stanovnik (93 osobe muškog spola) svi bošnjačke nacionalnosti. U naselju su bile 22 kuće, ukupno 34 stana, ukojima je živjelo prosječno 7,8 osoba, odnosno 5 osoba po jednom stanu.
* Popis stanovništva [[1885]]. godine.U međupgpisnom periodu od 1879. do 1885. godine zabilježen je rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Klotijevac. Prisutno je bilo 198 stanovnika (108 osoba muškog spola), što je za 15,8 % više u odnosu na 1879. godinu.Islamskoj vjeroispovijesti pripadale su 192, a istočno-pravoslavnoj i rimo-katoličkoj, po 3 osobe. U naselju je bilo 30 kuća, ukupno 50 stanova, u kojima je živjelo prosječno 6,6 osoba, odnosno 4 osobe po jednom stanu. S obzirom na bračno stanje struktura je bila sljedeća: neoženjeni (neudate) -105 osoba, oženjeni (udate) - 78 osoba, 13 osoba udovaca/udovica i razvedeni - 2 osobe. U socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: slobodni seljaci (težaci) 18 osoba, kmetovi S osoba, pomoćni radnici (nadničari i sluge) 3 osobe, lica koja se bave vjerskom službom - 1 osoba i ostalo muško stanovništvo starije od 16 godina -46 osoba. Ukupno je bilo 125 koje su pripadale izdržavanom stanovništvu ( žene i djeca).
* Popis stanovništva [[1895]]. godine.U ovom, trećem austrougarskom popisu stanovništva BiH, zabilježen je daljnji rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Klotijevac. U međupopisnom periodu od 1885. do 1895. godine stanovništvo Klotijevca porasla je za 6,1%, tako da je u naselju bilo 210 stanovnika (110 osoba muškog spola), među kojima najviše Bošnjaka - 200 osoba i 10 osoba grkoistočne vjere. U naselju je bilo 38 kuća (nenastanjeno 5 kuća) u kojima je živjelo 40 domaćinstava - prosječne veličine 5,3 člana. S obzirom na socio-ekonomski status struktura stanovništva bila je sljedeća: slobodni seljaci - 17 domaćinstava s ukupno 83 člana, kmetovi - 3 domaćinstva s ukupno 25 članova, slobodni seljaci (ujedno i kmetovi) - 17 domaćinstava s ukupno 95 članova i ostali stanovnici koji se bave poljoprivredom - 2 domaćinstva s ukupno 4 člana. Gotovo cjelokupno stanovništvo ovog naselja - 207 osoba, privređivalo je iz poljoprivrede, a samo 3 osobe privređivale su iz ostalih djelatnosti.
* Popis stanovništva [[1910]]. godine.U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, zabilježena je pozitivna promjena ukupnog prisutnog stanovništva naselja Klotijevac. Prisutna su bila 232 stanovnika (124 osobe muškog spola), što je za 10,5% više u odnosu na 1895. godinu, među kojima najviše Bošnjaka 216 osoba (115 osoba muškog spola), kao i 16 osoba srpske nacionalnosti (9 osoba muškog spola). U naselju je bilo 35 kuća (nenastanjene 4 kuće) u kojima je živjelo 31. domaćinstvo - prosječne veličine 7,5 članova. Socio-ekonomska struktura stanovništva Klotijevca bila je sljedeća: zemljoposjednici bez kmetova - 28 domaćinstava koja su ukupno imala 210 članova, slobodni seljaci - 1 domaćinstvo sa 6 članova i kmetovi - 2 domaćinstva s ukupno 16 članova (svi Srbi). Cjelokupno stanovništvo ovog naselja živjelo je od privređivanja u poljoprivredi.
* Popis stanovništva [[1921]]. godine.Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u tzv. Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u naselju Klotijevac bilo je prisutno 218 stanovnika (118 osoba muškog spola), što je za 6,0% manje u odnosu na 1910. godinu. Negativna promjena u ukupnom kretanju stanovništva Klotijevca odnosi se samo na bošnjačka stanovništvo čiji se broj u međupopisnom periodu od 1910. do 1921. godine smanjio za 8,3%, tj. s 216 osoba (1910. g.) na 198 osoba (1921. g.), a u istom periodu povećao se broj srpskog stanovništva za 25%. Dakle, u Klotijevcu je bilo 198 osoba bošnjačke i 20 osoba srpske nacionalnosti. U naselju su živjela 42 domaćinstva -prosječne veličine 5,2 člana.
* Popis stanovnisV tva [[1948]]. godine. Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u socijalističkoj Jugoslaviji, u naselju Klotijevac živjela su 322 stanovnika (161 muškog spola), što je za 47,7 % više u odnosu na godinu. U naselju je bilo 55 domaćinstava prosjeku, brojala 5,9 članova.
* Popis stanovništva [[1953]]. godine. U međupopisnom periodu od 1948. do 1953. godine zabilježena, je pozitivna promjena u ukupnom kretanju stanovništva naselja Klotijevac. U naselju je živio 341 stanovnik (171 osoba muškog spola), što je za 5,9% više u odnosu na 1948. godinu, kao i 61 domaćinstvo prosječne veličine 5,6članova.
* Popis stanovništva [[1961]]. godine. Rast ukupnog stanovništva Klotijevca nastavio se i u međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine, iako neznatno. U naselju su živjela 362 stanovnika (181 osoba mušog spola), što je za 6,2% više u odnosu na 1953. godinu.Pored Bosnjaškog stanovništva - 299 osoba, kao većinskog stanovništ\va Klotijevca, u ovom naselju živjeli su i Srbi - 54 osobe, kao i 8 osoba koje su se opredijelile kao Jugoslaveni u naselju su živjela 64 domaćinstva - prosječne veličine 5.7 članova.
* Popis stanovništva [[1971]]. godine. U međupopisnom periodu od 1961 do 1971. godine zabilježena je negativna promjena u kretanju ukupnog stanovništva naselja Klotijevac. Ova promjena odnosi se, uglavnom, na srpsko stanovništvo koje se počelo iseljavati s područja općine Srebrenica u drugoj polovini 20. vijeka, a posebno 60-tih godina. U periodu od 1961. do 1971. godine bošnjačka stanovništvo je porasla za 3,3%, a srpsko stanovništvo se smanjilo za 7,7 puta, ili za 87,0% u odnosu na 1961. godinu, Pored srpskog stanovništva, navedenom periodu, iseljava se i bošnjačka stanovništvo naselja Klotijevac, uglavnom zbog zaposlenja. U naselju je živjelo 318 stanovnika (158 osoba muškog spola), što je za 12,2% manje u odnosu na 1961. godinu, uglavnom Bošnjaka - 309 osoba, neznatan broj Srba - 7 osoba, Hrvata - 1 osoba i ostalih 1 osoba. U Klotijevcu su bile 63 kuće (stana) u kojima je živjelo 65 domaćinstava prosječne veličine 4,9 članova.
* Popis stanovništva [[1981]]. godine.Pozitivan, iako neznatan, rast ukupnog stanovništva naselja Klotijevac zabilježen je u međupopisnom periodu od 1971. do 1981. godine, a iznosio je 1,9%. U naselju su živjela 324 stanovnika (167 osoba muškog spola), kao i 57 domaćinstava - prosječne veličine 5, 7 članova. Bošnjaka, koji su bili većinsko stanovništvo, bilo 312, Srba 10 i Crnogoraca 2 osobe. U periodu od 1971. do 1981. godine smanjio se broj kuća u Klotijevcu za 14,3%, ili sa 63 kuće (1971. g.) na 54 kuće (1981. g.), kao i broj domaćinstava kojih je bilo za 12,3% manje u odnosu na 1971. godinu.
* Popis stanovništva [[1991]]. godine. U međupopisnom periodu od 1981. do 1991. godine zabilježena je negativna promjena u ukupnom kretanju stanovništva naselja Klotijevac. U naselju je živjelo 308 stanovnika (149 osoba muškog spola), što je za 4,9% manje u odnosu na 1981. godinu. Većinsko stanovništvo, kao i ranije, bili su Bošnjaci kojih je bilo 299, a ostalih 9 osoba bilo je srpske nacionalnosti. U Klotijevcu je bilo 80 kuća (stanova) u kojima je živjelo 65 domaćinstava - prosječne veličine 4,7 članova. Ukupan porast stanovništva Klotijevca u periodu od 1879. do 1991. godine iznosio je 80%, a najveći rast od 112% zabilježen je u periodu od 1879. do 1961. godine. Na smanjenje ukupnog rasta stanovništva Klotijevca poslije 1961. godine utjecala je hidro-akumulacija [[Perućačkog jezera]] koja je poslije probnog ispuštanja vode uzrokovala klizišta u ovom naselju i oštećenje većeg broja kuća. Od dijela materijalne odštete koju su dobili za oštećene kuće, stanovnici ovog naselja kupili su kuće ili stanove na području gradskih naselja Bratunac i Srebrenica.
* Prema nepouzdanim i uglavnorn netačnim podacima Službe za povratak opštine Srebrenica, do kraja [[2005]]. godine u ovo naselje se vratilo 16 domaćinstava s ukupno 50 članova, a obnovljeno je12 kuća. Za povratak u [[2006]]. godini prijavilo se 30 osoba.
== Obitelji i prezimena ==
Na području naselja Klotijevac živjelo je 15 obitelji (13 bošnjačkih i 2 srpske) koje su bile raspoređene u 65 domaćinstava (62 porodična i 3 neporodična-samačka) koja su ukupno imala 308 članova.
-Srpske familije su:'''- Bojić -''' jedno četveročlana domaćinstvo. Bojići su porijeklom iz [[Radoševića]],
'''- Stevanović -''' takođe jedno četveročlana domaćinstvo ,porijeklom su iz [[Ratkovića]]. Obje porodice žive u [[Skelanima]].
-Bošnjačke familije koje su živjele u naselju Klotijevac do 1991. godine su: Bečići, Džanići, Halilovići, Husejinagići,
lbrići, ldrizovići, lzmirlići, Jugovići, Mešanovići, Muharemovići, Salihovići, Selimovići i Sulejmanovići.
'''-Bečići -''' živjeli su u Klotijevcu, a bilo je 6 obiteljskih domaćinstava koja su ukupno imala 22 člana.
U toku zločina genocida ubijene su 4 osobe muškog spola, prosječne starosti 44 godine, među kojima i tri brata.
Iza ubijenih ostale su tri udovice i četvero djece siročadi, prosječne starosti 14,0 godina, među kojima i jedno dijete
bez oba roditelja. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Klotijevac iz ove familije. Dio preživjelih i prognanih nastanio se u sljedećimopćinama FBiH: llijaš, Srebrenik, Vogošća i Živinice. Jedna osoba naselila se u Brčko Distriktu BiH, a više od 5 osoba iselilo se iz BiH.
'''-Džanići -''' bilo je 5 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 16 članova. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe muškog spola iz ove familije; r. 1942. i 1966. g., a dvije žene, mlađa s dvoje malodobne djece, postale su udovice.
Do 2008. godine nije bilo povratnika u Klotijevac iz ove obitelji. Dio preživjelih i prognanih nastanio sarajevskim općinama Novi Grad i Vogošća, a dio se iselio iz BiH.
'''-Halilovići -''' bilo je 29 domaćinstava, među kojima i 2 samačka, koja su imala ukupno 150 članova.
Tokom agresije na RBiH ubijeno je 5 osoba muškog spola, prosječne starosti 43,2 godine, među kojima su otac i
sin. Iza ubijenih ostalo je 5 udovica i 9-tero djece siročadi, prosječne starosti 8,8 godina, među kojima i dva djeteta bez
oba roditelja. U toku zločina genocida ubijeno je 26 osoba muškog spola, prosječne starostl.37,5 godina, među kojima su i dvije maloljetne osobe. Među ubijenima su očevi s po 4, odnosno 2 sina, kao i 5 očeva s po jednim sinom. Ima i
porodica u kojima su ubijena po tri, odnosno dva brata. Većina ubijenih muškaraca bila je oženjena i imali su
maloljetnu djecu: Iza ubijenih u genocidu ostalo je 17 udovica i 28-ero djece siročadi, prosječne starosti 8,9 godina.
Do 2008: godine nije bilo povratnika u Klotijevac iz ove osim jedne osobe koja se prijavila za glasanje u ovom naselju. Dio preživjelih i prognanih nastanio se u sljedećim općinama FBiH: Gračanica, Gradačac, Hadžići, llidža, llijaš, Kladanj, Lukavac, Novi Grad Sarajevo, Srebrenik; Tuzla, Vogošća i Živinice. Više od 20 osoba iz ove obitelji iselilo se iz BiH, uglavnom u Australiju, SAD-a i Zapadnu Evropu.
'''-Husejinagići -''' porijeklom su iz [[Srebrenice]]; odnosno [[Bratunca]]. Bilo je jedno obiteljsko, peteročlano, domaćinstvo. Danas žive u Holandiji.
'''-lbrići -''' bila su dva obiteljska domaćinstva koja su imala ukupno 6 članova. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe muškog spola; otac (r. 1938. g.) i sin (te jedna žena je postala udovica. Ubistvom oca, odnosno sina, nije ostalo
muških potomaka u ovoj porodici. Preživjeli članovi ove porodice, majka i kćerka, nastanili su se u općinama Tuzlanskog kantona (Srebrenik i Živinice).
'''-ldrizovići-''' bilo je jedno obiteljsko, šesteročlano, domaćinstvo. raseljenih i prognanih nastanio se u općini
Lukavac, a dio se iselio izvan BiH.
'''-lzmirlići -''' bila su dva obiteljska domaćinstva; osnovala dva brata, koja su ukupno imala 12 članova. Većina članova
ovih obitelji žive u sarajevskim općinama llidža i Novi Grad,dio se iselio izvan BiH.
'''-Jugovići-''' bilo je jedno obiteljsko, dvočlano, domaćinstvo. Porijeklom su iz [[Prohića]], a daljnje porijeklo je iz okoline Perućca (Srbija). U toku zločina genocida ubijen je osnivač domaćinstva (r. 1966. g.), a njegova žena postala je udovica, bez djece.
Supruga ubijenog živi u [[Tinji]] - općina [[Srebrenik]].
'''-Mešanovići -''' bila su 4 obiteljska domaćinstva koja su imala ukupno 18 članova. Domaćinstva su osnovali bliži
srodnici, među kojima su otac i sin. U toku zločina genocida, u julu 1995. godine, ubijene su dvije osobe muškog spola; otac (r. 1920. g.) i sin (r. 1954. g.), a dvije žene, svekrva i snaha, postale su udovice; snaha s troje djece siročadi, prosječne starosti 13,7 godina. Do 2008. godine u Klotijevac su se vratile samo dvije osobe iz ove obitelji. Većna preživjelih i prognanih nastanila se u općinama llijaš i Lukavac.
'''-Muharemovići -''' bilo je jedno obiteljsko, šesteročlano,domaćinstvo. U toku zločina genocida ubijena je jedna osoba muškog spola, rođena 1960. g.; jedini sin od osnivača domaćinstva,a iza njega je ostala udovica i troje djece siročadi,
prosječne starosti 14,0 godina Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u općini Lukavac, naselje [[Turija]].
-'''Salihovići-''' bila su 3 domaćinstva, među kojima i jedno samačka, koja su imala ukupno 13 članova. U toku zločina genocida ubijeno je 5 osoba muškog spola, prosječne starosti 33,0 godina, među kojima su dva brata i njihova tri sina. Iza ubijenih ostale su tri udovice i troje siročadi, prosječne starosti 10,3 godine. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Klotijevac iz ove
familije. Preživjeli i prognani iz ove familije nastanili su se u sljedećim općinama FBiH: llijaš, Tuzla, Visoko i Živinice.
'''-Selimovići -''' porijeklom su iz [[Beširevića]], a bilo je samo jedno obiteljsko, šesteročlano, domaćinstvo.
U toku zločina genocida ubijen je najmlađi sin (r. 1977.g.) iz ove porodice. Preživjeli članovi ove porodice nastanili su se u
općinama lliaš i Srebrenik, a jedna osoba iselila se iz BiH.
'''-Sulejmanovići-''' bilo je 7 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 38 članova. Tokom agresije na RBiH
ubijene su 4 osobe muškog spola, prosječne starosti 31,8 godina, među kojima i dvije oženjene osobe. Iza dvije
ubijene, oženjene osobe, ostale su dvije udovice i 6-ero djece siročadi, prosječne starosti 12,3 godine; svaka udovica s po tri djeteta. U toku zločina genocida ubijeno je 7 osoba muškog spola, prosječne starosti 28,0 godina, među kojima su.i dvije
maloljetne osobe. Među žrtvama genocida su dva brata,zatim otac i sin, kao i njihovi bliži srodnici. Iza oženjenih muškaraca, žrtava genocida, ostale su tri udovice i četvero djece siročadi, prosječne starosti 6,5 godina. Do 2008. godine nije bilo povratnika u Kldtijevac iz ove obitelji. Veći broj preživjelih i prognanih iz ove familije nastanio se u sljedećim općinama Hadžići, llijaš, Srebrenik, Tuzla i Vogošća. Više od 7 osoba iselilo se iz BiH.
== izvori ==
* Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica. Alija Suljić.prof
{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
| |||