Razlika između inačica stranice »Krušev Do«

Dodano 13.714 bajtova ,  prije 6 godina
bez sažetka
m (Bot: brisanje 6 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q331691 na Wikidati)
|pozbroj =
}}
'''Krušev Do''' je naselje u općini [[Srebrenica]], entitet [[Republika Srpska]],država [[BiH|Bosna i Hercegovina]].
 
Seosko naselje Krušev Do nalazi se u jugozapadnom dijelu općine Srebrenica. Sa Srebrenicom je naselje povezana jednim dijelom asfaltnog puta (oko 24 km, do Podravanja), dok drugi dio puta čini makadam (oko 18 km). Krušev Do je od Srebrenice udaljen oko 42 kilometra. Veći dio naselja smješten je u kraškoj potolini koja se pruža u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Dijelovi naselja smješteni su na različitim nadmorskim visinama između 700 i 1100 metara. Naselje je drumskog (linijskog) tipa, odnosno prilagođeno je topografskim karakteristikama terena. Naselje Krušev Do čine sljedeći zaseoci: '''Krušev Do''',
'''Nadpolje, Surduk i Zečeva Bašta'''.
 
Površina katastarske općine Krušev Do iznosi oko 14 km2, a od te površine 25,4% je privatno vlasništvo.
Poljoprivredno zemljište čini 26,4%, a obradiva 20% od ukupne površine katastarske općine.
 
== Stanovništvo ==
* Popis stanovništva 1879. godine Prema ovom popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske uprave u naselju Krušev Do prisutno je bilo 125 stanovnika (65 osoba muškog spola), svi bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bilo 20 kuća, isto toliko i stanova, u kojima su živjele prosječno 6,3 osobe po jednoj kući, odnosno stanu.
Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći:
* Popis stanovništva 1885. godine. U međupopisnom periodu od 1879. do 1885. godine zabilježen je rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Krušev Do. Prisutno je bilo 137 stanovnika (72 osobe muškog spola), 9,6% više u odnosu na 1879. godinu. Stanovništvo.je, i ranije, bilo bošnjačka. U naselju su bile 22 kuće, ukupno 23 stana, u kojima su živjele prosječno 6,2 osobe po jednoj kući, odnosno 6,0 osoba po jednom stanu. S obzirom na bračno stanje struktura je bila sljedeća: neoženjeni (neudate) 82 osobe, oženjeni (udate) 48 osoba i udovac/udovica 7 osoba. U socio-ekonomskom pogledu struktura stanovništva je bila sljedeća: slobodni seljaci - 37 osoba i izdržavano stanovništvo (ostale žene i djeca) 100 osoba.
* Popis stanovništva 1895. godine. U ovom, trećem austrougarskom stanovništva BiH, zabilježen je pozitivan trend kretanja stanovništva naselja Krušev Do. Prisutno Je ukupno 150 stanovnika (84 osobe muškog spola), je za 9,5% više u odnosu na 1885. godinu. naselju je bilo ukupno 28 kuća, dvije nenastanjene a u 26 kuća živjelo je 28 domaćinstava, prosječne veličine 5,4 člana. S obzirom na socio-ekonomski status, svi stanovnici ovog naselja pripadali su slobodnim seljacima, tj. bilo je 26 domaćinstava s ukupno 150 članova. Svi žitelji ovog naselja pripadali su poljoprivrednom stanovništvu.
* Popis stanovništva 1910. godine.U ovom, posljednjem popisu stanovništva BiH iz vremena austrougarske vlasti, zabilježen je značajan rast ukupnog prisutnog stanovništva naselja Krušev Do. Prisutan je bio 221 stanovnik (111 osoba muškog spola), što je za 47,3% više u odnosu na 1895. godinu. Stanovništvo je, kao i u svim prethodnim popisima stanovništva, bilo bošnjačke nacionalnosti. U naselju su bile ukupno 54 kuće, 22 kuće bile su nenastanjene, a u 32 nastanjene kuće živjela su 33 domaćinstva, prosječne veličine 6, 7 članova. S obzirom na socio-ekonomski status svi stanovnici ovog naselja pripadali su slobodnim seljacima, tj. bila su 33 domaćinstva slobodnih seljaka koja su ukupno imala 221. člana. Cjelokupno stanovništvo ovog naselja živjelo je od privređivanja u poljoprivredi.
* Popis stanovništva 1921. godine.Prema ovom popisu stanovništva BiH u tzv. [[Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]], u naselju Krušev Do bilo je prisutno ukupno 230 stanovnika (114 osoba muškog spola), što je za 4,1% više u odnosu na 1910. godinu. U naselju je bilo 46 domaćinstava, prosječne veličine 5,0 članova. Stanovništvo je bilo bošnjačke nacionalnosti.
* Popis stanovništva 1948. godine.Prema ovom, prvom popisu stanovništva BiH u [[socijalističkoj Jugoslaviji]], u naselju Krušev Do živjelo je ukupno 317 stanovnika (152 osobe muškog spola), što je za 37,8% više u odnosu na 1921. godinu. U naselju je bilo 60 domaćinstava koja su brojala prosječno 5,3 člana.
* Popis stanovništva 1953. godine. U međupopisnom periodu od 1948. do 1953. godine zabilježena je pozitivna promjena u kretanju ukupnog stanovništva naselja Krušev Do. U naselju je živjelo je 369 stanovnika (185 osoba muškog spola), što je za 16,4% više u odnosu na 1948. godinu, kao i 65 domaćinstava, prosječne veličine 5,7 članova.
* Popis stanovništva 1961. godine. Rast μkupnog stanovništva Krušev Dola nastavio se i u međupopisnom periodu od 1953. do 1961. godine. U živjelo 429 stanovnika (220 osoba muškog spola), što 16,3% više u odnosu na 1953. godinu, kao i 88 domaćinstava, prosječne veličine 4,9 članova. s obzirom na nacionalnu strukturu stanovništva najviše je bilo Bošnjaka - 419 osoba, zatim Srba - 6 osoba, pa Jugoslovena-2 osobe, a po jedna osoba iz Krušev Dola izjasnila se kao .Hrvat, odnosno Slovenac.
* Popis stanovništva 1971. godine. Pozitivan trend rasta ukupnog stanovništva naselja Krušev Do, koji započeo poslije Drugog svjetskog rata, nastavio se i u međupopisnom periodu od 1961. do 1971. godine. U naselju je živjelo ukupno 466 stanovnika (235 osoba muškog spola), što je za 8,6% više u odnosu na 1961. godinu, koji su bili bošnjačke nacionalnosti. U Krušev Dolu je bilo 86 kuća (stanova) u kojima je živjelo 86 domaćinstava, prosječne veličine 5,4 članova.
* Popis stanovništva 1981. godine.Rast ukupnog stanovništva naselja Krušev Do nastavio se i u međupopisnom periodu 1971. do 1981. godine. U naselju je živjelo 526.stanovnika (266 osoba muškog spola), što je za 12,9% više o odnosu na 1971. godinu, svi, osim jedne osobe,.bili su Bošnjaci. U Krušev Dolu bila je 121 kuća (stan) u kojima je živjelo 109 domaćinstava, prosječne veličine 4,8 članova.
* Popis stanovrništva 1991. godine. U međupopisnom periodu od 1981. do 1991. godine zabilježena je negativna promjena u ukupnom kretanju stanovništva naselja Krušev Do. U naselju je živjelo 407 stanovnika (208 osoba muškog spola), što je za 22,4% manje u odnosu na 1981. godinu. Na negativnu promjenu u ukupnom stanovništvu Krušev Dola utjecalo je iseljavanje mlađih i obrazovanijih osoba, prije svega u prigradska naselja Srebrenice, ali i u druge bosanskohercegovačke općine. Svi stanovnici ovog naselja bili su bošnjačke nacionalnosti. U naselju je bila 131 kuća (stan) u kojima je živjelo 105 domaćinstava, prosječne veličine 3,9 članova.
* U periodu od 1879. do 1991. godine stanovništvo Kruševa Dola porasla je za 226,4%, a najveći rast od 321% imalo je u periodu od 1879. do 1981. godine, dok je u periodu od 1948. do 1991. godine porasla za 28,7%. U odnosu na ukupan rast broja stanovnika ukupan porast broja domaćinstava bio je nešto veći, i u periodu od 1895. do 1991. godine iznosio je 275%, a u istom periodu se prosječna veličina domaćinstva smanjila s 5,4 člana (u 1895. g.) do 3,9 članova (u 1991. g.). Najveći rast zabilježen je kod broja kuća (stanova) koji je u periodu od 1895. do 1991. godine uvećan 6,6 puta.
* Prema preliminarnim podacima [[Popisa stanovništva 2013 godine]] u naselju Krušev Do popisano je 88 stanovnika,22 domaćinstva i 45 stanova.
 
== Obitelji i prezimena ==
Na području naselja Krušev Do živjelo je 10 bošnjačkih familija koje su bile raspoređene u 105 domaćinstava,
među kojima i 5 samačkih, koja su ukupno imala 407 članova. To su .sljedeće familije: Alići, Gladovići, Habibovići,
Jugovići,. Krlići, Mandžići, Muminovići, Okačići, Omerovići i Špiodići.
'''-Alići-''': živjeli su u zaseocima '''Homar, Surduk i Krušev Do'''. Bilo je 8 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 35
članova, uključujući i jednu mlađu žensku osobu s prezimenom Osmanović; vjerovatno se radilo o nevjenčanoj
supruzi jednog od članova iz familije Alić. Tokom agresije na RBiH iz ove obitelji ubijena je jedna sredovječna osoba muškog spola (r. 1936. g.), a iza nje je ostala udovica. Do 2008. godine u ovo naselje su se vratile, samo tri osobe iz ove obitelji. Veći dio članova ove obitelji nastanio se u općinama llijaš, Visoko i Zenica najveći broj raseljenih. Nekoliko osoba iselilo se iz BiH.
'''-Gladovići -''' živjeli su u sljedećim dijelovima naselja: '''Homar, Krušev Do, Natoplje, Potkolavica i Surduk Brezje'''.
Bilo je 12 obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 44 člana. U toku zločina genocida ubijena je jedna mlađa osoba
muškog spola (r. 1968. g.) iz ove obitelji. Do 2008. godine u ovo naselje vratile su se samo dvije osobe iz ove obitelji, stariji supružnici, a veći dio obitelji iz familije Gladovići nastanio se u općinama llijaš, Novi Grad Sarajevo, Rogatica, Visoko, Vitez i Zenica. Najveći broj ovih porodica nastanio se u općini Visoko. Nekoliko osoba iz ove obitelji iselilo se iz BiH.
'''-Habibovići -''' živjeli su u sljedećim dijelovima naselja: '''Bašta, Borovac, Homar, Mahala, Močila i Staništa'''. Bilo je 18
obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 74 člana. Tokom agresije na nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu ubijene su tri osobe iz ove obitelji, među kojima i jedna djevojčica, prosječne starosti 24,3 godine. Iza najstarije ubijene osobe ostala je udovica i troje djece siročadi, prosječne starosti 12,7 godina. U toku zločina genocida, u julu 1995. godine, ubijene su
dvije mlađe osobe muškog spola, prosječne starosti 24,5 godina. Iza starije ubijene osobe ostala je udovica i jedno
četverogodišnje siroče. Do 2008. godine u ovo naselje vratile su se 3 osobe iz ove obitelji, a ostali preživjeli i prognani članovi, veći dio, nastanili su se u sljedećim općinama FBiH: llidža, llijaš (najveći broj porodica), Kakanj, Novi Grad Sarajevo, Visoko,Vogošća i Zenica. Blizu 10 osoba iz ove obitelji iselilo se iz BiH.
 
'''-Jugovići -''' živjeli su u sljedećim dijelovima naselja: '''Bara, Gonik, Krušev Do, Mahala i Studenac'''. Bilo je 18 domaćinstava, među kojima i jedno samačke, koja ukupno imala 68 članova, uključujući i jednu stariju žensku
ukupno: 408
osobu s prezimenom Mulaomerović. Tokom agresije na RBiH ubijena je jedna starija
sredovječna osoba muškog spola - udovac,(rođ.1938).godine. U toku zločina genocida ubijene su dvije osobe iz ove
obitelji jedna starija žena (r. 1931. g.) i mlađi muškarac (r. 1973. g.). Do 2008. godine u ovo naselje vratila se samo jedna
osoba iz ove obitelji. Većina prognanika iz ove obitelji naselila se u sljedećim općinama FBiH; Breza, llijaš (najveći broj), Novi Grad Sarajevo, Visoko i Zenica. Blizu 20 osoba iz ove obitelji iselilo se iz BiH.
'''-Krlići -''' živjeli su zaseocima '''Mahala i Studenac'''. Bilo je 5 domaćinstava, među kojima i jedno samačko, koja su imala
ukupno 15 članova.· U toku zločina genocida ubijena je jedna pedesetogodišnja osoba muškog spola iz ove obitelji, a
iza ubijenag ostala je udovica.Do 2008. godine u ovo naselje vratile su se samo dvije osobe iz ove obitelji, dva brata, a ostali članovi iz ove familije nastanili su se u općinama Fojnica, llijaš i Zenica. Nekoliko osoba iz ove obitelji iselilo se iz BiH.
'''-Mandžići -''' živjeli su u sljedećim dijelovima naselja: '''Bašta, Gonik, Homar, Močila i Potkolavica'''. familija imala je 13 obiteljskih domaćinstava, među kojima i jedno samačko, koja su ukupno brojala 46 članova. U toku zločina genocida ubijene osobe muškog spola iz ove obitelji, prosječne starosti 31,8 godina, a iza ubijenih ostale su 4 udovice osmero djece siročadi,
prosječne starosti 5,4 godine. Do 2008. godine u ovo naselje vratila se samo jedna osoba iz ove familije.
Ostali preživjeli članovi nastanili su se na području sljedećih općina FBiH: llijaš, Kladanj, Visoko, Vogošća i.Zenica. Nekoliko članova iz ove familije iselilo se izvan Bosne i Hercegovine.
'''-Muminovići-živjeli''' su u Krušev Dolu, a jedno dvočlano domaćinstvo živjelo je na lokalitetu '''Potkolavica'''. Bilo je 10
obiteljskih domaćinstava koja su imala ukupno 44 člana. Do 2008, godine u ovo naselje vratilo se samo jedno domaćintvo s tri člana iz ove obitelji. Većina porodica nastanila se u sljedećim općinama FBiH: Fojnica, Kakanj, Novi Grad Sarajevo (najveći broj), Visoko, Vogošća i Zenica. Oko 10 osoba iz ove familije iselilo se iz BiH.
'''-Okačići -''' živjeli su u zaseoku '''Bašta'''. Bila su samo 2 obiteljska domaćinstva, osnovala dva brata, koja su imala
ukupno 12 članova. Na početku agresije na RBiH ubijen je mlađi brat (r. 1940. g.), osnivač brojnijeg domaćinstva, a iza njega je ostala udovica i troje djece siročadi, prosječne starosti 9,7 godina. Do 2008. godine u ovo naselje nije se vratila niti jedna
osoba iz ove familije. Obje obitelji nastanile su se u FBiH, u općinama Novi Grad Sarajevo i Zenica.
'''-Omerovići -''' živjeli su u zaseoku '''Surduk'''. Bilo je samo jedno obiteljsko, tročlano, domaćinstvo. Poslije
protjerivanja Bošnjaka iz „'''zaštićene UN Zone Srebrenica'''" članovi ove obitelji nastanili su se u općini llijaš.
 
'''-Špiodići -''' živjeli su u sljedećim dijelovima naselja: '''Gonik, Homar, Krušev Do, Močila, Pogledinje i Tisov Vrt'''. Ova
* [[Bošnjaci]] - 407
familija imala je 18 domaćinstava, među kojima i dva samačka, koja su ukupno brojala 66 članova.
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1
Do 2008. godine u ovo naselje vratilo se ukupno 8 osoba, uglavnom samačka domaćinstva. Većina prognanih
obitelji iz familije Špiodić nastanila se na području sljedećih općina Federacije Bosne i Hercegovine: llijaš
(najveći broj porodica), Novi Grad Sarajevo, Srebrenik,Visoko, Vogošća i Zenica. Više od 5 osoba iz ove familije
iselilo se iz BiH, a jedna osoba nastanila se u Srebrenici.
 
== izvori ==
{{Mrva-naselje BiH}}
* Stanovništvo i naselja opštine Srebrenica.Alija Suljić prof
* Preliminarni rezultati popisa stanovništva u BiH 2013 godine.
{{Srebrenica}}
[[Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj]]
70

uređivanja