Jugoslavenska demokratska stranka: razlika između inačica

 

Krugovi vezani uz Demokratsku stranku osnovali su 1921. godine [[Četnici|četnički pokret]] i njemu blisku batinašku (terorističku) [[ORJUNA|ORJUNU]], koju su u znatnom dijelu činili etnički Hrvati.

==Sažetak==

Stranka je osnovana na "Kongresu ujedinjenja" u [[Sarajevo|Sarajevu]], u svibnju [[1919.]], sa programom [[integralno jugoslavenstvo|integralnog jugoslavenstva]] i nepomirljive borbe protiv "separatizma" (prvenstveno hrvatskog). Kasnije (od [[1924]].) znatno ublažava pristup, spremna na kompromis sa strankama [[Federalistički blok|federalističkog bloka]]. Ideologiju integralnog jugoslavenstva napušta 1930-ih godina, nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]].

 

U političkim igrama, od kolovoza [[1919]]. do veljače [[1920]]. [[Ljubo Davidović]] je na čelu vlade sa demokratskom većinom. Kasnije demokrati sudjeluju u vladama sa [[Narodna radikalna stranka|radikalnom]] većinom.

=== Izbori 1920.===

Izbori za Ustavotvornu skupštinu [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] održani su [[28. studenoga]] [[1920]].. JDS osvaja pojedinačno najviše glasova i mandata: 319.000 glasova (19,9 posto) i 92 mandata (od 419). Bila je jedina stranka koja je istakla svoje liste u svih 55 izbornih jedinica ([[KPJ|komunisti]] u 54, [[Narodna radikalna stranka|radikali]] u 47). Jedina stranka koja je osvajala mandate u svih osam pokrajina tadašnje države. U sjevernoj Srbiji (područje Srbije do [[1912]]., bez Vojvodine) i južnoj Srbiji (područje koje je Srbija osvojila u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] 1912.–1913., sa Makedonijom) osvojili su ukupno 56 mandata ([[Narodna radikalna stranka|radikali]] 46, [[KPJ|komunisti]] 32).

 

[[1. siječnja]] [[1921]]. formirana je koalicijska vlada radikala i demokrata, kojoj je na čelu [[Nikola Pašić]].

=== Suparništvo Davidovića i Pribićevića ===

Od početka, unutar JDS postojala je bitna razlika u pristupu između srbijanskih i [[Prečani|prečanskih]] političara. Prvima je, na čelu sa [[Ljubo Davidović|Davidovićem]], najvažniji zadatak borba za vlast protiv [[Narodna radikalna stranka|radikala]], dok su programski ciljevi i ideologija u drugom planu. Drugi naprotiv, a osobito [[Svetozar Pribićević|Pribićević]], inzistiraju na ideologiji i programu jugoslavenskog nacionalnog jedinstva. Zato je Davidović sklon sporazumu i sa idejnim neprijateljima, [[Stjepan Radić|Radićevom]] [[Hrvatska republikanska seljačka stranka|HRSS]] i drugim "separatistima", odnosno [[Federalistički blok|federalističkim blokom]] koji se formira u ''Narodnoj skupštini''. Pribićević to ne može trpjeti.

 

Do raskola u stranci zamalo je došlo nakon što je Davidović u rujnu [[1922]]. sudjelovao na ''Kongresu javnih radnika'' u Zagrebu, gdje je bila proklamirana pomirljiva "politika srednje linije".

 

=== Izbori 1923.===