Inačica od 24. ožujka 2015. u 10:17 uredi Berthold Werner (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 190 edits m One picture in higher resolution ← Starija izmjena		Inačica od 26. lipnja 2015. u 11:05 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits m →‎Slikarstvo Novija izmjena →
Redak 125: ==Slikarstvo== [[Datoteka:Napoli BW 2013-05-16 16-24-01 DxO.jpg\|mini\|lijevo\|300px\|Detalj [[mozaik]]a '''[[Bitka kod ~~Issa~~Isa]]''' s likom Aleksandra Velikog, oko 350. pr. Kr., 3,23 x 5,82 m, [[Napulj]].]] [[Datoteka:Pompeii Fresco 002.jpg\|mini\|200px\|[[Freska]] iz Pompeja s najstarijim, tzv. '''[[Iluzionističko slikarstvo\|Arhitektonskim stilom]]''', 2. st. pr. Kr.]] '''[[Bitka kod ~~Issa~~Isa\|Bitka kod ~~Issa~~Isa]] [[Aleksandar Veliki\|Aleksandra]] i [[Perzija]]naca''', [[mozaik]], kopija helenističkog originala iz 315. pr. Kr., [[Pompeji]], 2,7 x 5,1 m, Arheološki muzej, [[Napulj]]. Ova slika pokazuje izvjesnu kolekcionarsku strast Starih Rimljana koju su oni gajili za sve što je podrijetlom iz [[Stara Grčka\|Antičke Grčke]]. Izuzetno velik i tehnički savršen podni mozaik ipak nema onu bitnu sastavnicu svakog umjetničkog djela – originalnost. Rimsko slikarstvo sačuvano je u manjoj mjeri u Rimu, a ponajviše u [[Pompeji]]ma i [[Herkulanej]]u stradalim u prirodnoj katastrofi [[vulkan]]a [[Vezuv]]a i "konzerviranima" u pepelu. [[Slikarstvo]] se vjerojatno oslanjalo na [[Umjetnost stare Grčke\|helenističko]] slikarstvo, iako od helenističkog slikarstva nije ostalo gotovo nikakvih tragova. Ipak, jedan veliki mozaik prikazuje helenistički motiv – "Bitka kod Issa" gdje [[Aleksandar Veliki]] pokorava perzijskog cara [[Darije III.\|Darija]]. To je veličanstveni prizor potenciran snažnim pokretima ljudskog mnoštva; oblici su modelirani sjenama, a prostorna rješenja poznaju smjela skraćenja.

Umjetnost starog Rima: razlika između inačica