Lav I.: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
| hrvatsko_ime = Lav I.
| latinsko_ime = Leo I
| slika =StLeo_I.JPG
| slika_širina = 120px
Line 18 ⟶ 17:
<!--| fusnota = (15)-->
|}}
'''
==
=== Prije izbora za papu ===
Prema zbirci ''[[Liber pontificalis]]'', rođen je u [[Toskana|Toskani]] oko [[400.]] godine. Kao [[đakon]] već je [[431]]. godine zauzimao prilično važnu ulogu, budući da se [[Ćiril Aleksandrijski]] njemu obratio za pomoć kako bi posredovao u pitanju patrijarhalne jurisdikcije nad [[Palestina|Palestinom]]. Otprilike u isto vrijeme, [[Ivan Kasijan]] posvetio mu je svoje djelo protiv [[Nestorije|Nestorija]], napisano na Lavov zahtjev. A koliki je ugled imao, najbolje pokazuje činjenica da ga je car izabrao kako bi bio posrednikom u sukobu između Ecija i Albina, dvojice najviših carskih službenika u [[Galija (rimska provincija)|Galiji]]. Za njegova odsustva, umro je papa [[Siksto III.]] ([[11. kolovoza]] [[440]].), a Lav je jednoglasno izabran za njegova nasljednika. Pontifikat mu je započeo [[29. rujna]].
=== Pontifikat ===
Jedno od obilježja Lavova pontifikata bila je borba protiv raznih [[krivovjerje|krivovjerja]]. Najprije je otkrio da su u [[Akvileja|akvilejskoj]] [[dijeceza|dijecezi]] [[pelagijanci]] prihvaćani u crkveno zajedništvo, bez formalnog odricanja od svojih zastranjivanja. Pismom je upozorio na tu nepravilnost i tražio sazivanje posebnog [[sinod]]a.
Pred [[Vandali]]ma, [[manihejstvo|manihejci]] su [[439]]. stigli do [[Rim]]a, te ondje potajno djelovali. Lav je o tome obaviješten oko [[443]]., te otvara javnu raspravu s njihovim predstavnicima, spalivši na koncu njihove knjige. Njegovim nastojanjem [[19. lipnja]] [[445]]. car [[Valentinijan III.]] proglašava [[edikt]] protiv [[manihejci|manihejaca]]. Jednakom je odlučnošću djelovao i protiv [[priscilijanaca]] koji su se proširili [[Španjolska|Španjolskom]]. [[21. lipnja]] [[447]]. piše opširnu raspravu protiv ove sljedbe, detaljno istražujući njezin nauk i tražeći sazivanje općeg španjolskog sabora, koji je imao istražiti ima li sljedbenika toga nauka među biskupima. Ipak, taj se sabor nije održao zbog političkih neprilika u Španjolskoj.
=== Jačanje papinskog utjecaja ===▼
[[445]]. Lav I. ukazuje nasljedniku Ćirila Aleksandrijskog na mjestu [[aleksandrija|aleksandrijskog]] patrijarha, Dioskuru, da crkvena praksa tog patrijarhata mora slijediti rimsku praksu. Posebnom je ustrajnošću pazio na crkvenu disciplinu u [[Italija|Italiji]], te na [[Sicilija|Siciliji]] i u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]].▼
▲== Jačanje papinskog utjecaja ==
▲[[445]]. Lav I. ukazuje nasljedniku Ćirila Aleksandrijskog na mjestu [[aleksandrija|aleksandrijskog]] patrijarha, Dioskuru, da crkvena praksa tog patrijarhata mora slijediti rimsku praksu.
U [[Ilirik|Iliriku]] su već prethodni pape nastojali potvrditi svoju jurisdikciju. Papa [[Inocent I.]] postavio je [[metropolit]]a u [[Solun]]u kao svoga vikara, ne bi li se tako odupro jačanju utjecaja [[carigrad]]skog patrijarha. Ipak su biskupi toga područja sve više naginjali prema Carigradu. Stoga papa Lav I., u pismu iz [[444]]., objašnjava ilirskim biskupima načelo prema kojem je [[sveti Petar]] primio prvenstvo i nadgledništvo nad čitavom Crkvom, kao nagradu za svoju vjeru, pa da stoga sva važna pitanja moraju biti rješavana u Rimu. Tako je [[446]]. u dva navrata Lav i djelovao. Ipak, nakon njegove smrti, ponovno će ojačati carigradski utjecaj.
Line 44 ⟶ 39:
Uz velika je suprotstavljanja Lav I. osnažio utjecaj pape u [[Galija (rimska provincija)|Galiji]]. Uspio je od [[Valentinijan III.|Valentinijana III.]] ishoditi dekret od [[6. lipnja]] [[445]]., kojim se priznaje prvenstvo rimskoga biskupa, to jest pape, utemeljeno na zaslugama svetog Petra i dostojanstvu Rima, određujući da svako suprotstavljanje njegovim odredbama, koje imaju snagu zakona, ima biti tretirano kao veleizdaja.
=== Lavova uloga na Istoku ===
Na istoku su se velikom silinom rasplamsale rasprave oko [[monofizitstvo|monofizitstva]]. Na crkvenom sabor koji se [[8. kolovoza]] [[449]]. sastao u [[Efez]]u, Lavovi su izaslanici predali njegovo pismo, koje će postati poznato kao »Tomos.« U njemu on izriče zapadnu [[kristologija|kristologiju]], sličnu onoj što ju je naučavao i [[Aurelije Augustin|sveti Augustin]], biskup Hipona u Sjevernoj Africi. Papini izaslanici ipak nisu uspjeli postići ni da se papino pismo saboru pročita. Druga sjednica sabora nastavljena je bez njih, a na njoj je svrgnut i niz drugih biskupa. Ove su odluke zaprijetile raskolom između Istoka i Zapada, budući da su išle otvoreno protiv papine odluke, iako njegovo pismo nije ni pročitano. Papa Lav I. stoga je ovaj sabor nazvao »razbojničkim«, te odbio prihvatiti njegove odluke.
Line 50 ⟶ 45:
Stanje se pogoršavalo papinim inzistiranjem oko sazivanja novog sabora i carevim odbijanjem da ga sazove, sve dok car [[Teodozije II.]] nije umro, a na prijestolje uzašao [[Marcijan]], koji je branio Lavovo stajalište. Premda je Lav inzistirao da se sabor sazove u Italiji, on je ipak sazvan prvotno u Niceji, a potom u Kalcedonu. Na tom, [[Kalcedonski sabor|Kalcedonskom saboru]] Lavov je »Tomos« pročitan i prihvaćen kao sastavni dio [[Kalcedonsko vjerovanje|Kalcedonskog vjerovanja]]{{wikizvorM|[[s:Kalcedonsko vjerovanje|tekst]]}}.
=== Lav i Huni ===
[[Datoteka:Leoattila-Raphael.jpg|mini|300px|desno|Rafael: ''Susret Lava Velikog i Atile''; freska, 1514, Stanza della Segnatura, Papinska palača, [[Vatikan]].]]
Line 57 ⟶ 52:
== Značenje pape Lava Velikog ==
Značenje pontifikata Lava I. stoji u prvom redu u njegovim postavkama o univerzalnom značenju rimskoga pape, što je vidljivo iz njegovih pisama i, još više, iz njegovih devedeset i šest molitava. Prema njemu, Crkva je sagrađena na [[sveti Petar|Petru]], u skladu s obećanjem što ga je Isus dao tom apostolu (usp. [[Evanđelje po Mateju]] 16,16-19). Petar sudjeluje na »svemu onom što je Krist«, a što ostali apostoli imaju zajedničkoga s Petrom, to imaju posredstvom Petra. Gospodin, kaže Lav, moli samo za Petra da on učvrsti ostale apostole. Što vrijedi za Petra, vrijedi i za njegove nasljednike. Svaki drugi [[biskup]] zadužen je za skrb o vlastitom stadu, a rimski biskup, papa, za skrb o cijeloj Crkvi. Ostali mu biskupi u tome mogu samo pomoći. Po Petru, [[Rim]] je postao svjetska prijestolnica.
Prema shvaćanju pape Lava, dekreti [[Kalcedonski sabor|Kalcedonskog sabora]] postali su valjani tek po njegovom potpisu. Zbog svega toga, neki nazivaju Lava I. prvim pravim papom. Do [[1971]]. [[Katolička Crkva]] slavila je spomen sv. Lava I. Velikog [[11. travnja]], a otada ga slavi [[10. studenog]]. U [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj Crkvi]] spominju ga se [[18. veljače]].▼
▲Do [[1971]]. [[Katolička Crkva]] slavila je spomen sv. Lava I. Velikog [[11. travnja]], a otada ga slavi [[10. studenog]]. U [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj Crkvi]] spominju ga se [[18. veljače]].
== Vanjske poveznice ==
Line 70 ⟶ 61:
{{Predložak:Crkveni naučitelji}}
{{Povijest katoličke teologije}}
{{Pape}}
Line 80 ⟶ 69:
[[Kategorija:Crkveni oci]]
[[Kategorija:Crkveni naučitelji]]
[[Kategorija:Talijanski sveci]]
| |||