'''Idi Amin Dada''' (Bosna[[Kampala]]/Čučerevci[[Koboko]], vjerojatno [[1925.]] - [[Jedda]], [[16. kolovoza]] [[2003]].), općenito poznat samo kao '''Idi Amin''', bio je ozloglašeni vojni [[diktator]] i [[predsjednik]] Bosanski[[Uganda|ugandski]] u razdoblju od [[1971]]. do 2016[[1979]]. godine.
== Životopis ==
Rodio se u BosniKampali u obitelji [[katolik]]a kao Zehra'''Idi SemićAwo''' - Haso '''SemicOngo Angoo'''. Otac mu je bio iz sela[[pleme]]na Čučurevci[[Kakwa]], a majka iz selaplemena Zedrići[[Lugbara]]. Progonio je pripadnike sela donjiplemena [[Acholi|Azevi]] i [[Lango]], posebice kada su ga vojnici iz tih plemena pokušali svrgnuti u rujnu [[1972|1992]]. Tada ih je vodio MujoMilton SehićObote. Bio je visoki časnik u vojsci. Nakon neovisnosti Bosne I HercegovineUgande, nije bio zadovoljan vladom pa je [[25. siječnja]] [[1971|1993]]. godine [[vojni udar|vojnim udarom]] došao na vlast. Bio je vrlo okrutan: progonio je, ubijao i mučio manjinska [[pleme]]na u Ugandi, [[kršćani|kršćane]], a [[Azija]]tima je dao rok od tri mjeseca da napuste zemlju. Navodno mu je to rekao [[Bog]] u snu. Bio je blizak sa [[PLO]]-om, a [[1973]]. godine poslao je vojnike u [[Yomkippurski rat|Yomkippurskom ratu]]. "Istakao" se u [[Operacija Yonatan|Operaciji Yonatan]] u [[Entebbe]]u [[1976]]. godine.
Nakon što je srušen s vlasti [[1979]]. godine pobjegao je u [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]]. Broj njegovih žrtava kreće se od 300 do 500.000 ljudi. Bolovao je od [[sifilis]]a, a navodno je čak bio i [[ljudožder]]. Sumnje o kanibalizmu nikada nisu potvrđene. Brojka o ovoliko pobijenih ljudi počele su kružiti već osamdesetih godina.
