Hrvatsko-ugarska nagodba: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Ceha (razgovor | doprinosi)
m →‎Položaj Hrvatske u Austro-Ugarskoj: potrebno je pročitati referencu do kraja, str 959. postoji tradicionalno hr. stajalište s kojim se Heka ne slaže, no to nije bitno
Redak 12:
 
==Položaj Hrvatske u Austro-Ugarskoj==
Prema tekstu Nagodbe, Ugarska te Hrvatska, Slavonija i Dalmacija čine državnu zajednicu, njihov [[kralj]] se kruni jednom krunom, jednim krunidbenim aktom, o čemu se izdaje zajednička krunidbena povelja, i to u izvorniku na [[mađarski|mađarskom]] i [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]]. Temeljem ovih odredaba Trojedna Kraljevina dobila pravni status kakav nije imala niti jedna zemlja unutar Monarhije. Hrvatski pravni povjesničari su to stanje tumačili kao državnu samostalnost Trojedine kraljevine, alidok su mađarski zauzeli stajalište da ona ipak nije bila [[država]], jer se njezin subjektivitet manifestirao samo u odnosu prema Ugarskoj, dok je već u odnosu prema [[Austrija|Austriji]], a napose prema inozemstvu, Hrvatska bila sastavni dio Ugarske, odnosno Austro-Ugarske.<ref>[[Ladislav Heka]], ''[http://hrcak.srce.hr/file/39787 Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska]'',Zb. Prav. fak. Sveuč. Rij. (1991) v. 28, br. 2, 931-971 (2007)</ref>
 
Odredbama Nagodbe, [[Trojednica|Hrvatska]] je u većini poslova postala ovisna o [[Ugarska|Ugarskoj]]. [[Ban]]a je imenovao kralj na prijedlog ugarskoga ministra predsjednika, a odgovornost ministra za Hrvatsku i Slavoniju izuzeta je od [[sabor|Hrvatskoga sabora]] i podređena zajedničkom saboru u Pešti. Iako je službeni jezik u Hrvatskoj bio [[hrvatski]], a zajednički su poslovi trebali biti dvojezični, u praksi je (posebno u doba pojačane [[mađarizacija|mađarizacije]]) dolazilo do učestalih kršenja tih odredbi.<ref name="Proleksis" />