Telekomunikacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{Elektrotehnika}}
[[Slika:Télégraphe Chappe 1.jpg|mini|Prvi telegraf, mehaničko-optički]]
[[Slika:Erdfunkstelle Raisting 2.jpg|mini|Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka]]
'''Telekomunikacija''' se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije. Komunikacijska tehnologija koristi kanale za prijenos informacija preko fizičkog medija (poput signalnih kabela) ili u obliku elektromagnetskih valova.<ref>{{cite web |url=http://proleksis.lzmk.hr/48523/ |title=Definicija telekomunikacija |work=Proleksis enciklopedija |accessdate=21. srpnja 2015.}}</ref><ref>{{cite web |url=http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19mXBB5&keyword=telekomunikacija |title=Definicija telekomunikacija |work=Hrvatski jezični portal |accessdate=21. srpnja 2015.}}</ref>
 
Rani načini komunikacije preko velikih udaljenosti su uključivali vizualne signale poput svjetlosne signalizacije, [[dimni signal|dimnih signala]], [[sustav semafora|sustava semafora]] itd. Moderni sustavi za komunikaciju na velike udaljenosti obično koriste električne ili elektromagnetske tehnologije poput [[brzojav]]a, [[telefon]]a, [[teleprinter]]a, [[Internet]]a.
'''Telekomunikacije''' ili komunikacije na daljinu, način su obavljanja komunikacija na daljinu s pomoću elektromehaničkih metoda: [[brzojav]], [[telefaks]], [[telefon]], [[Internet]].
 
Revolucija u bežičnom komuniciranju počela je u prvoj dekadi 20. stoljeća, razvojem radio komunikacija. [[Guglielmo Marconi]] je prvi uspješno prenio radio signal bežičnim putem preko [[Atlantskog oceana]]<ref>{{cite web |url=http://www.radiomuseum-croatia.com/new/povijestradioprijemnika |title=Povijest razvoja radiotehnike |work=Radiomuseum Croatia |accessdate=21. srpnja 2015.}}</ref>. Uz njega postoji veliki broj drugih izumitelja koji su zaslužni za razvoj telekomunikacijskih sustava kao npr. [[Charles Wheatstone]] i [[Samuel Morse]] (brzojav), [[Alexander Graham Bell]] (telefon), [[Edwin Armstrong]] i [[Lee de Forest]] (FM i AM radio), kao i [[John Logie Baird]] i [[Philo Farnsworth]] (televizija).
 
== Etimologija riječi ==
Riječ ''telekomunikacija'' (engl. telecommunication) usvojena je iz francuskog jezika.<ref>{{cite web |url=http://struna.ihjj.hr/naziv/telekomunikacije/8569/|title=''Telekomunikacije'' |work=Struna (Hrvatsko strukovno nazvilje) |accessdate=21. srpnja 2015.}}</ref> Ona je složenica od grčke riječi ''tele-'' (τηλε-), koja znači "daleko", i latinske riječi ''communicare'', koja znači "podijeliti, učiniti nešto općim ili zajedničkim".<ref>''Telecommunication'', ''tele-'' and ''communication'', [[New Oxford American Dictionary]] (2nd edition), 2005.</ref> Francusku riječ ''télécommunication'' prvi je koristio francuski inženjer i književnik [[Édouard Estaunié]], 1904. godine u French Grande Ecole "Telecom ParisTech" poznatijem po imenu "Ecole nationale supérieure des télécommunications".<ref>Jean-Marie Dilhac, [http://ethw.org/images/8/8c/Dilhac-2004.pdf From tele-communicare to Telecommunications], 2004.</ref>
 
== Povijest ==
[[Slika:Télégraphe Chappe 1.jpg|mini|Prvi telegraf, mehaničko-optički]]
Povijest komunikacije na daljinu uključuje dimne signale i bubnjanje (vizualnu i auditivnu komunikaciju). U [[Francuska|Francuskoj]], između [[Pariz]]a i Lillea, [[1792.|1792]]. godine pokrenuta je vizualna brzojavna (telegrafska) linija uporabom sustava semafora i ''[[Chappov kod|Chappovog koda]]'' (prema francuskom inženjeru [[Claude Chappe|Claudeu Chappeu]] koji je sagradio taj sustav).<ref>Jean-Marie Dilhac, [http://ethw.org/images/1/17/Dilhac.pdf THE TELEGRAPH OF CLAUDE CHAPPE - AN OPTICAL TELECOMMUNICATION NETWORK FOR THE XVIIITH CENTURY], 2010.</ref> Električni [[telegraf]] ušao je u uporabu [[1839.|1839]]. godine, iako je [[Samuel Morse]] prvu (neuspješnu) demonstraciju svog sustava prikazao još dvije godine ranije (1837. godine). Tridesetak godina kasnije, 1866. godine, položen je prvi [[Atlantski ocean|transatlantski]] kabel koji je omogućio trenutnu komunikaciju između Starog i Novog svijeta.
 
== Osnovni elementi ==
Povijest komunikacije na daljinu uključuje dimne signale i bubnjanje (vizualnu i auditivnu komunikaciju). U [[Francuska|Francuskoj]], između [[Pariz]]a i Lillea, [[1792.|1792]]. godine pokrenuta je vizualna brzojavna (telegrafska) linija uporabom sustava semafora i ''[[Chappov kod|Chappovog koda]]'' (prema francuskom inženjeru [[Claude Chappe|Claudeu Chappeu]] koji je sagradio taj sustav). Električni [[telegraf]] ušao je u uporabu [[1839.|1839]]. godine, iako je [[Samuel Morse]] prvu (neuspješnu) demonstraciju svog sustava prikazao još dvije godine ranije (1837. godine). Tridesetak godina kasnije, 1866. godine, položen je prvi [[Atlantski ocean|transatlantski]] kabel koji je omogućio trenutnu komunikaciju između Starog i Novog svijeta.
Osnovni telekomunikacijski sustav se sastoji od tri osnovna dijela koja su uvijek prisutna u nekom obliku:
* [[Predajnik]] koji prima informaciju, pretvara ju u signal, te odašilje u prijenosni medij.
* [[Prijenosni medij]] koji prenosi signal do odredišta.
* [[Prijemnik]] koji prima signal iz prijenosnog medija te ga pretvara nazad u korisnu informaciju.
 
== Osnovni pojmovi ==
=== Analogne i digitalne komunikacije ===
Kod telekomunikacijskih sustava razlikujemo [[analogni signal|analogne signale]] i [[digitalni signal|digitalne signale]] te shodno tome telekomunikacijske sustave dijelimo na [[analogni komunikacijski sustavi|analogne komunikacijske sustave]] i [[digitalni komunikacijski sustavi|digitalne komunikacijske sustave]]. Kod analognog signala, signal neprekidno mijenja vrijednosti u odnosu na informaciju dok se kod digitalnog signala informacija kodira kao niz diskretnih vrijednosti signala (npr. niz jedinica i nula). Prilikom prijenosa signala, u prijenosnom mediju dolazi do neželjenih pojava poput [[šum]]ova koji nepovoljno utječu na signal. Analogni signal je posebno osjetljiv na ovakve smetnje. Šum može biti aditivni ili supstraktivni, što znači da se njegova vrijednost može zbrajati s vrijednosti signala kojeg prenosimo, odnosno, može se oduzimati od njega. U oba slučaja on neizbježno mijenja vrijednosti analognog signala, a kako je informacija koju prenosimo ovisna o vrijednosti analognog signala, u krajnjem slučaju može doći do gubitka informacije. Digitalni signal je znatno manje osjetljiv na ovakve smetnje, upravo zato što je informacija kodirana kao niz diskretnih vrijednosti. Ovo je glavna prednost digitalnog signala nad analognim signalom.<ref>{{cite book | last = Ambardar | first = Ashok | edition= 2nd | title = Analog and Digital Signal Processing | publisher = Brooks/Cole Publishing Company | year = 1999 | pages = 1–2 | isbn = 0-534-95409-X }}</ref>
 
=== Telekomunikacijska mreža ===
[[Telekomunikacijska mreža]] je skup predajnika, prijemnika i [[komunikacijski kanal|komunikacijskih kanala]] koji međusobno izmjenjuju poruke. Neke digitalne komunikacijske mreže sadrže jedan ili više [[usmjerivač]]a koji rade zajedno da bi dostavili informaciju krajnjem korisniku. Analogna komunikacijska mreža se sastoji od jednog ili više [[komutacijsko polje|komutacijskih polja]] koja omogućavaju konekciju između dva ili više korisnika. Kod obje telekomunikacijske mreže, ukoliko se komunikacija vrši na velikim udaljenostima, potrebno je pojačati signal. Prilikom prijenosa signala u prijenosnom mediju dolazi do gušenja signala što u krajnjem slučaju može dovesti do nemogućnosti izdvajanja signala od šuma.[12] Još jedna prednost digitalnih sustava nad analognim sustavima je jednostavnije pohranjivanje, npr. dvije vrijednosti napona (visoka i niska) je jednostavnije pohraniti nego niz neprekidnih vrijednosti.
 
=== Komunikacijski kanal ===
Izraz "kanal" ima dva značenja. Prvo značenje možemo definirati na sljedeći način. Kanal, također zvan prijenosni kanal, je fizički medij koji prenosi signal između predajnika i prijemnika. Primjer ovoga bi uključivao, [[atmosfera|atmosferu]] za za prijenos zvučnih komunikacija, [[optičko vlakno]] za neku vrstu optičkih komunikacija, [[koaksijalni kabel]] za komunikacije pomoću [[napon]]a i [[struja|struje]], [[slobodni prostor]] za komunikacije pomoću [[vidljiva svjetlost|vidljive svjetlosti]], [[infracrveno zračenje|infracrvenih valova]], [[ultraljubičasto svjetlo|ultraljubičastog svjetla]] i [[radio valovi|radio valova]].
 
Drugo značenje možemo definirati na sljedeći način. Kanal, također zvan komunikacijski kanal, je dio fizičkog medija. U jednom fizičkom mediju je moguće slati više tokova informacija istovremeno. Svaki od tih tokova pojedinačno se naziva komunikacijski kanal. Npr. jedna radio postaja može odašiljati radio valove u slobodni prostor na frekvenciji od 94.5 MHz, dok, istovremeno, druga radio postaja može u isti slobodni prostor odašiljati radio valove na frekvenciji od 96.1 MHz. Svaka radio postaja bi odašiljala signale u u pojasu od približno 180 kHz, centriranih na gore navedenim frekvencijama, koje se nazivaju noseće frekvencije. U teoriji, broj komunikacijskih kanala u nekom mediju može biti beskonačan, međutim u praksi, broj komunikacijskih kanala je ograničen trenutnim stupnjem tehnologije (npr. osjetljivosti prijemnika).
 
=== Modulacija ===
Oblik signala koji nosi informaciju često se naziva [[modulacija signala]]. Modulacija se može koristiti na način da digitalnu poruku predstavimo analognim valnim oblikom. Modulaciju također možemo koristiti da bi prenijeli informaciju analognim signalom niske frekvencije, na višoj frekvenciji. Ovo je izrazito korisno iz razloga što se analogni signali niske frekvencije ne mogu efikasno prenijeti kroz slobodan prostor. Takav signal više frekvencije se naziva [[val nosioc]]. Postoji nekoliko različitih modulacijskih postupaka kojima se ovo dobiva, među kojima su dva osnovna, [[amplitudna modulacija]] (AM) i [[frekvencijska modulacija]] (FM).
 
== Telekomunikacije danas ==
Line 12 ⟶ 40:
* [[Internet]]
 
[[Kategorija: Komunikacije]]
{{Mrva}}
[[Kategorija:Telekomunikacije| ]]
 
[[Kategorija: Komunikacije]]
[[Kategorija:Telekomunikacije| ]]
 
<!-- interwiki -->