Rođenje jedne nacije: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
img
sit.
Redak 38:
[[Datoteka:Birth of a nation Aryan quote.jpg|lijevo|mini|250px|Jedan od kontroverznih titlova filma: "Bivši neprijatelji sjevera i juga su ujedinjeni u obrani svojeg Arijevskog podrijetla"]]
 
Film je snimljen prema romanu “'''The Clansman'''” kojeg je napisao '''Thomas Dixon'''. To je bio prvi film u povijesti kinematografije koji je trajao preko 100 minuta te upotrijebio tehnike skokovite montaže i krupnog plana lica, a pri svojoj premijeri [[1915]]. u Los Angelesu se je zvao po naslovu iz romana, da bi kasnije bio ipak preimenovan u “Rođenje jedne nacije”. Iako je film koštao tada astronomskih 110.000 $ u kinima je zaradio rekordnih 10 milijuna $, što je Griffithu omogučiloomogućilo snimanje spektakla “[[Netrpeljivost (1916)|Netrpeljivost]]”. Uz to, “Nacija” nema nijednog crnoputog glumca – svi glumci su bijelci koji su sa šminkom maskirani da su crnci.
 
Kontroverza filma leži u tome što se u njegovoj priči predstavlja da je rasistički Ku Klux Klan iznikao na [[Jug SAD-a|jugu SAD-a]] kako bi uspostavio mir i štitio bijelce od “divljih” i “opasnih” crnaca. Takav stav je u to doba prevladavao kod američkih povijesničara, ali se je kasnije osporio. Stoga je nakon premijere film izazvao proteste i kod crnaca i kod bijelaca, makar je Griffith izjavio da je bio iznenađen teškim kritikama te da nije znao zbog čega su se odvijale. [[1916]]. Ku Klux Klan je ponovno postao aktivan u državi a neki su ga povezali sa pojavom filma.
Redak 52:
No tada izbije [[Američki građanski rat]] i sinovi se pridruže borbi između sjevera i juga. Crnoputi militanti, koje predvodi bijelac, upadaju u kuću Camerona i napadaju žene, ali ih zaustavljaju konfederacijski vojnici dok u ratu pogibaju dvoje Cameronovih sinova i najmlađi Stonemanov sin. Ben biva ranjen i završi u sjevernjačkoj bolnici kod Elsie koja je postala medicinska sestra. Rat završi no [[Abraham Lincoln]] biva ubijen u kazalištu pa Austin Stoneman i drugi radikalni kongresmeni odluče kazniti jug i dati crncima slobodu.
 
Austin i njegov kolega, mulat '''Silas Lynch''', daju crncima pravo da zavladaju jugom i bijelcima. Ben stoga osnuje Ku Klux Klan kako bi vratio mir i red u to područje, iako se Elsie buni protiv toga. Crnac Gus, bivši rob i ubojica, zaprosi bjelkinju Floru, na što ona skoči sa litice, radije birajučibirajući biti mrtvasmrt nego da ju dira crnoputi muškarac. Klan stoga ubije Gusa a Lynch naredi da se ta organizacija iskorijeni. Uz to, Lynch pokušava natjerati Elsie da ga oženi. Ipak, Klan osnaži i dobije nove članove, spasi kuću Camerona od crnoputih militanata te zabrani crncima da glasuju. Phil i Margaret, te Ben i Elsie se udaju na kraju.
 
== Kritike ==
 
Većina kritičara hvali film, ističučiističući kako je od iznimna važnosti za povijest kinematografije makar priznaju da ne barata vješto sa svojim rasističkim ideologijama. ''John Gilchist'' pak je branio film od takvih optužaba: „Ovo je film koji bi se trebao koristiti za učenje protiv rasizma, i trebao bi se čuvati a ne odbacivati. Poklonici ovog filma se često karakteriziraju ili kao rasisti ili tvrdokorni filmski ljubitelji koji ignoriraju kontroverznu prirodu priče...Čak i ako je Griffith imao upitna vjerovanja, njegov talent se nije mogao zanijekati...Većina američke mračne povijesti se ignorira. To me zbunjuje. Da li mi skrivamo nacističku propagandu jer je prebolna za gledanje? Mi nikada ne bismo ni pomislili to učiniti jer grijesi počinjeni tada nikada ne bi trebali biti zaboravljeni. Zašto bi onda grijesi naše vlastite zemlje bili uopće drugačiji?“ ''Dennis Schwartz'' je utvrdio: „Ukliješten od kontroverze zbog svojeg očitog rasizma, monstruoznog portreta crnaca, zagovaranja Klana, odobravanja ropstva, poremečenog romantičnog pogleda na stari Jug kao mjesto gdje su se majstor i rob slagali baš dobro te izjave da su crnci silovatelji bijelih žena. Ipak, to je svejedno jedan od najutjecajnijih filmova zbog vještine na koji je mijenjao jezik i tehnike kinemtaografije“.
 
Slavni [[Roger Ebert]] je napisao: „Griffith i „Rođenje jedne nacije“ nisu bilubili ništa više prosvijetljeni od Amerike koja ih je stvorila. Film predstavlja u kojoj je mjeri bijeli amerikanacAmerikanac mogao biti rasist a da nije ni znao da je uopće rasist. To vrijedi znati. Crnci su to već znali i iskusili, no „Nacija“ je to demonstrirala u jasnoj perspektivi. On je ogledalo svojeg vremena i to mu je, na žalost, jedna od njegovih vrlina. Da bismo razumjeli „Naciju“ moramo prvo razumijeti razliku između toga što mi donesemo filmu, te što film donese nama. Svi filmski ljubitelji moraju prije ili kasnije doći do točke gdje vide film za ono što je, a ne za ono što oni osjećaju o njemu. „Nacija“ nije loš film jer zagovara zlo. Poput i filma Leni Riefenstahl „Triumf des Willens“ koji je velik film iako zagovara zlo. Da razumijemo kako to ostvaruje moramo naučiti puno o fimu, te čak i nešto o zlu...Glavna je pretpostavka da umjetnost mora služiti ljepoti i istini. Ja bi rado mislio da bi to trebala, no postoji i umjetnost koja ne služi nijednom a opet daje dubok uvid u ljudsku prirodu, pomažući nam razumijeti dobro i zlo“.
 
S druge strane, nezadovoljni ''Ken Hanke'' je zaključio: „Važan film, da, ali da li je zbilja tako dobar? Ne“ ''Alex Sandell'': “Revolucionaran film, ali previše rasistički da se u njemu uživa“.