Družba Isusova: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 29:
Budući da je isusovački red svoje članove uvijek slao u žarišna područja koji su bili angažirani u rješavanju gorućih problema, red je nerijetko zbog toga upadao u mnoga razračunavanja. Stoga je doživljavao i da mu se dive, ali i da ga uvijek i progone. [[Papa]] [[Klement XIV.]]. tako pod pritiskom [[Burbonci|Burbona]] i janzenista izdaje [[Bula|bulu]] [[Dominus ac Redemptor]] kojom ukida Družbu Isusovu [[1773]]. [[Pio VII.]] ponovno je uspostavlja [[1814]].
==Isusovci i
Uz bogatu duhovnu, prosvjetnu i kulturnu tradiciju, djelatnost isusovaca je obuhvaćala i niz znanstvenih disciplina, što se i danas ostvaruje kroz suradnju sa raznim znanstvenim institutima. Na primjer, isusovci su se značajno posvetili proučavanju potresa i [[seizimologija|seizmologije]], koja je opisana kao "isusovačka znanost".<ref>Susan Elizabeth Hough, ''Richter's Scale: Measure of an Earthquake, Measure of a Man'', Princeton University Press, 2007, ISBN 0-691-12807-3, [http://books.google.com/books?id=rvmDeAxEiO8C&pg=PA68 str. 68.]</ref> Isusovci su također opisani kao "najvažniji doprinositelji eksperimentalnoj fizici u sedamnaestom stoljeću".<ref>{{cite book|first1=David C.|last1=Lindberg|first2=Ronald Leslie|last2=Numbers|authorlink1=David C. Lindberg|authorlink2=Ronald Numbers|title=God and nature. Historical essays on the encounter between Christianity and science|url=http://books.google.it/books?id=beRh2rLUsMIC&hl=en|year=1986.|page=[http://books.google.it/books?id=beRh2rLUsMIC&hl=en&pg=PA154&dq=%22the+single+most+important+contributor+to+experimental+physics+in+the+seventeenth+century.%22 154]|publisher=[[University of California Press]]|location=[[Berkeley, California]]|id=ISBN 0-520-05538-1; ISBN 978-052005-538-4}}</ref>
Doprinos ovog reda se očituje i kroz 35 Mjesečevih kratera koji su dobili imena po isusovačkim znanstvenicima. U svom radu isusovci su se služili [[
Poznati isusovački znanstvenici su i [[Bartol Kašić]], [[Ruđer Bošković]], [[Jakov Mikalja]], [[Ivan Vreman]], [[Juraj Habdelić]], [[Ardelio della Bella]], [[Ferdinand Konščak]], [[Rajmund Kunić]], [[Benedikt Stay Stojković]], [[Ignacije Szentmartony]], [[Ivan Luka Zuzorić]], [[Francesco Cetti]], [[Bonaventura Cavalieri]], [[Pierre Teilhard de Chardin]], [[Emile Licent]], [[János Sajnovics]], [[Nikola Kopernik]]<ref name="Vinković">Mr. Karlo Vinković: Nedemokratski obračun s papom. La Sapienza popustila manjini. Ukupan broj profesora i predavača na Sveučilištu La Sapienza je 4500, peticiju je potpisalo njih 68. [[Hrvatsko slovo]], str. 29, petak, 25. siječnja 2008.</ref>...
[[Stjepan Glavač]] je napravio prvi zemljovid Hrvatske. To je bilo 1673. godine.
[[Ignacije Szentmartony]] je istraživao [[Amazonija|Amazoniju]]. Na osnovu njegovih mjerenja duž [[Rio Negro|Rio Negra]] kartografirana su tamošnja područja. Zbog lošeg postupanja kolonista prema domaćem stanovništvu, digao je svoj glas protiv toga, zbog čega je bio sankcioniran.<ref>[http://www.dnevno.hr/ekalendar/na_danasnji_dan/hrvatski_isusovac_koji_je_istrazivao_amazoniju__1718/1141970.html Dnevno.hr] Na današnji dan - hrvatski isusovac koji je istraživao Amazoniju - 1718., 27. listopada 2012.</ref>
Ovaj je red bio specijaliziran za [[katolička obnova|katoličku obnovu]]. Uže područje mu je bila prosvjeta i izdavačka djelatnost. Razvio je široku djelatnost, tako da je [[1773.]], kad ga se ukinulo, u Europi i izvaneuropskim zemljama imao 845 odgojno-prosvjetnih zavoda. Gotovo je svaki važniji intelektualac iz 17. i 18. st. bio pohađao neki od isusovačkih zavoda, a od iznimnih imena valja navesti [[Pierre Corneille]], [[Molière]], [[René Descartes]], [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu]], [[Honoré de Balzac]], [[Voltaire]], [[Torquato Tasso]], [[Ludovico Antonio Muratori]], [[Galileo Galilei]], [[Calderon de la Barca]], [[Ruđer Bošković]] i ini<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac433.nsf/AllWebDocs/Hrvatski_jezik_normiran_je_u_17._stoljecu_ Vijenac br.433/2010.] Stjepan Krasić: Matica hrvatska - Hrvatski jezik normiran je u 17. stoljeću</ref>.
| |||