Konavle: razlika između inačica

 

Početkom [[15. stoljeće|15. st.]] Konavle su u općem sastavu [[Bosna|Bosne]] u rukama moćnih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljem Hranićem, a zapadni (uključujuči Cavtat i Obod) pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlovićem. Intenzivnim pregovorima i diplomacijom [[Dubrovačka Republika]] 24. lipnja [[1419.]] g. dolazi u posjed Istočnog dijela Konavala (od Popovića do Soko kule i rta Oštro) kupoprodajnim ugovorom sklopljenim sa Sandaljem Hranićem, koji je zauzvrat dobio palaču u Dubrovniku, zemlju u Župi vrijednu 3000 dubrovačkih perpera i godišnji danak od 500 perpera, te 36000 perpera ili 12000 dukata u gotovini. Nakon osam godina, 31. prosinca [[1426.]] Dubrovčani su kupili i preostali Zapadni dio Konavala s [[Cavtat|Cavtatom]] i [[Obod (Konavle)|Obodom]] od Radosava Pavlovića, uz iste uvjete kao i istočni dio.

Dubrovačka vlada je Konavle proglasila svojim feudalnim posjedom, kojim je upravljao [[knez]] ustoličen u Pridvorju. Spomenici iz tog doba su Knežev dvor u Pridvorju i Soko kula u Dunavama, važna obrambena utvrda krajnjeg dubrovačkog juga. Godine [[1423.]] dubrovačka vlada učvrstila je svoju vlast u istočnom dijelu Konavala. Cijelu obradivu površinu podijelila je na 37 decena. Svaki decen imao je 10 dijelova, a svaki dio 4 četvrtine. Četvrtina je iznosila 6 do 9 zlatica površine (zlatica ili solad=1678 m²), dio je sadržavao 24 do 36 zlatica. Vlada je isprva odlučila Konavljanima oduzeti svu zemlju i sve ih učiniti kmetovima, ali ipak je popustila i dopustila da 66 obitelji vlastelinčića i dalje uživa i obrađuje vlastitu zemlju (3 do 12 zlatica). Godine 1427. kad je kupljen zapadni dio Konavala podijeljen je na 38 decena obradive zemlje, a ništa nije ostavljeno vlastelinčićima.

Od 1430. do 1433. trajao je [[Konavoski rat]] koji je umnogome utjecao na stanje u Bosni, Humu i Dubrovniku, te je uvelike promijenio stanje u jugoistočnoj Europi.<ref>Pavo Živković, Ivana Jakić, Marija Brandić: [http://hrcak.srce.hr/file/118298 Uloga bosanskog kralja u Konavoskom ratu (1430. - 1433.)], Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe, sv.2 br.3 listopad 2008.</ref>