Ferdinand Schörner: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Ferdinand Schörner''' ([[12. lipnja]] [[1892.]] – [[2. srpnja]] [[1973.]]), bio je njemački general i kasnije feldmaršal za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Ferdinand_Sch%C3%B6rner]</ref>
== Životopis ==
Ferdinand Schörner rođen je u [[München|Münchenu]], u [[Kraljevina Bavarska|Kraljevini Bavarskoj]], saveznoj državi unutar [[Njemačko Carstvo|Njemačkog carstva]]. Kao poručnik Njemačke vojske i veteran Prvog svjetskog rata sudjelovao je u [[Bitka za Caporetto|Bitki za Caporetto]], u jesen [[1917.]], gdje su snage Austro-Ugarske i Njemačke u zajedničkoj ofenzivi razbile talijansku liniju. Između dva rata sudjelovao je kao časnik za osoblje i vojni instruktor. Sudjelovao je i u [[Münchenski puč|Münchenskom (Hitlerovom) puču]] kao zapovjednik Vojnog okruga VII u Münchenu i pomoćnik generala Otta von Lossowa, na strani bavarske vlade protiv nacista. Posebno se istaknuo u Drugom svjetskom ratu, u [[Invazija na Poljsku|osvajanju Poljske]], u [[Invazija Jugoslavije|ratu na Balkanu]] i Grčkoj, gdje je zaslužio Viteški križ. Naime, bio je jedan od 27 ljudi kojima je dodijeljena posebna vrsta Željeznog križa: Viteški križ s hrastovim lišćem, mačevima i dijamantima (Ritterkreuz des Eisernen Kreuzes mit Eichenlaub, Schwertern und Brillanten), koji se dodijeljivao za izuzetnu hrabrost na bojnom polju ili za izvanredno vojno vođenje. Posebno se istaknuo na [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)|Istočnom bojištu]], gdje je predvodio mnoge grupe vojske; zahvaljujući svemu tome stekao je mnoga unaprijeđenja i postao omiljen među vodećim nacistima, Goebbelsu i Hitleru.<ref>[
Između ostalog, Schörner je bio uvjeren [[nacist]], poznat po svojoj brutalnosti. Na kraju Drugog svjetskog rata, bio je [[Hitler|Hitlerov]] omiljeni zapovjednik, a u [[Travanj|travnju]] [[1945.]] naslijedio je Hitlera na mjestu zapovjednika [[Wehrmacht|Vojske]], koje je Hitler osobno držao od [[1941]].
Redak 9:
Schörner je uhićen od strane [[Sovjetski Savez|sovjetskih vlasti]] u kolovozu 1951. te je optužen da je "tijekom okupacije SSSR-a on, s pozicije zapovjednika u bivšoj njemačkoj vojski te jednog od kreatora [[Operacija Barbarossa|plana invazije na SSSR]], aktivno sudjelovao u pripremi i provedbi zločinačkog rata protiv SSSR-a kršeći pritom međunarodna prava i ugovore". U veljači 1952. godine Vojni odbor Vrhovnog suda SSSR osudio ga je na 25 godina zatvora. Uredbom Predsjedništva Vrhovnog sovjeta u travnju 1952. smanjena mu je kazna na 12 i pol godina. Uredbom iz prosinca 1954. godine omogućeno mu je da se preda vlastima [[Demokratska Republika Njemačka|Demokratske Republike Njemačke]], koje su dozvolile da ode u [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačku]] 1958. godine. Tu je uhićen i optužen za ilegalna pogubljenja njemačkih vojnika optuženih za dezerterstva tijekom rata. Proglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri i pol godine, koju je i odslužio. Pušten je 1963. godine i, gotovo zaboravljen, ostatak života proveo u Münchenu, u kojem je umro 1973. U kasnim 1960-ih dao je poduži intervju talijanskom povjesničaru Mariju Silvestri, gdje je govorio o svom sudjelovanju u Prvom svjetskom ratu, u već spomenutoj Bitki kod Caporetta.
Posljednji je njemački feldmaršal koji je umro; naime, nadživio je i [[Erich von Manstein|Ericha von Mansteina]] za 23 dana.
== Izvori ==
| |||