Subatomska čestica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Subatomska čestica |
nadopunio Subatomska čestica |
||
Redak 1:
[[datoteka:Crookes tube two views.jpg|mini|desno|250px|[[Crookesova cijev]] (2 pogleda): na svjetlu i u tami. [[Elektron]]i putuju ravno s lijeve strane gdje je [[katoda]], na desnu stranu gdje je [[anoda]] ([[žica]] na dnu [[cijev]]i desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je [[Malteški križ]] koji baca sjenu na desnu stranu cijevi.]]
[[datoteka:Cloud chamber bionerd.jpg|mini|desno|250px|[[Maglena komora]] s vidljivim linijama [[ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] (kratke, debele: [[Alfa-čestica|alfa-čestice]]; duge, tanke: [[beta-čestica|beta-čestice]]).]]
[[datoteka:PositronDiscovery.jpg|mini|desno|250px|Prva ikad napravljena slika [[pozitron]]a ]].
'''Subatomska čestica''' je čestica manja od [[atom]]a, bilo da su sastavni dio atoma ([[elektron]], [[proton]] i [[neutron]]) ili nastaju pri sudarima čestica u [[Akcelerator čestica|akceleratorskim]] pokusima. [[Hipoteza]] o postojanju atoma, nedjeljivih i nepromjenljivih tvorevina, najsitnijih građevnih blokova tvari, nastala je u [[Stara Grčka|antičkoj Grčkoj]] ([[Demokrit]]). U 19. stoljeću prevladalo je atomističko shvaćanje tvari, ali se postavilo i pitanje jesu li atomi, najsitnije čestice koje nose svojstva [[Kemijski element|kemijskih elemenata]], zaista nedjeljivi. Ni sama definicija subatomske čestice nije sasvim čvrsta. Mnoge stvorene čestice izrazito su nestabilne (kratkoživuće) i nisu elementarni sastojak [[materija|materije]] u istom smislu kao neutron, proton i elektron. Elementarnost subatomskih čestica treba, dakle, shvatiti tako da one nisu sastavljene od drugih već postojećih čestica i da ne predstavljaju njihova pobuđena stanja. Kako se sve čestice mogu dobiti pretvorbom [[kinetička energija|kinetičke energije]] u [[masa|masu]], najopćenitija bi definicija bila da su subatomske čestice različiti oblici koje tvar poprima pri pretvaranju energije u materiju. <ref> '''subatomske čestice''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=58565] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
==Povijest==
Godine 1897. [[elektron]] je postao prva poznata čestica manja od atoma (subatomska čestica), a otkrio ju je [[Joseph John Thomson]]. Pokusi su početkom 20. stoljeća najprije pokazali da se atom sastoji od [[Atomska jezgra|jezgre]] i [[Elektronski omotač atoma|elektronskog omotača]], a zatim i da je sama jezgra sastavljena od [[nukleon]]a: [[proton]]a i [[neutron]]a. Temeljni način testiranja elementarnosti, to jest nesloženosti čestica, je njihovo podvrgavanje sudarima pri visokim [[energija]]ma. Očekuje se da će se složene tvorevine pritom raspasti. Pri sudarima protona, neutrona i elektrona odgovarajućom velikom energijom otkrivene su nove čestice. Najprije su pronađeni [[mezon]]i, čestice koje su po svojoj masi između lakih elektrona ([[lepton]]) i teških nukleona (hadron) (odatle i ime). Poslije su bili pronađeni i
== Izvori ==
| |||