|
===Luzon i osvajanje Manile ===
<!--
In 1570, having heard of the rich resources in Luzon, Legazpi dispatched Martín de Goiti to explore the northern region. Landing in Batangas with a force of 120 Spaniards and 600 Visayans from Cebu and Panay islands, de Goiti explored the Pansipit River, which drains Taal Lake[3]:79 On May 8, they arrived in Manila Bay. There, they were welcomed by the natives. Goiti's soldiers camped there for a few weeks, while forming an alliance with the Muslim leader, Tariq Suleiman, who was a vassal under Sultan Bolkiah of Brunei. Legazpi wanted to use Manila's harbor as a base for trade with China, but Sulayman refused.[5] On May 24, 1570, after disputes and hostility had erupted between the two groups, the Spaniards occupied the Islamized states of Tondo and Manila using scores of colonized Cebuanos and mercenary Illongos as the bulk of the Spanish army, those same Visayans having been at war with those Islamic states even before the Spaniards arrrived.
Godine 1570., nakon što je čuo za bogate resursima u Luzon, Legazpi otpremljen Martín de Goiti istražiti sjeverne regije. Slijetanje u Batangas sa snagom od 120 Španjolaca i 600 Visayans iz Cebu i Panay otocima, de Goiti istraživali rijeku Pansipit koji odvodi Taal jezero [3]: 79 Dana 8. svibnja, stigli su u Manila Bay. Tamo su ih dočekali domorocima. Goiti vojnici utaborili tamo za nekoliko tjedana, dok se formira savez s muslimanskim vođom, Tariq Sulejmana, koji je bio vazal pod sultanom Bolkiah od Brunej. Legazpi htjeli koristiti Manila luke kao bazu za trgovinu s Kinom, ali Sulejman odbio. <ref>Mann, Charles C. (2012) [https://books.google.hr/books?id=-lB3sy0aH4AC&pg=PA32&redir_esc=y 1493: Uncovering the New World Columbus Created ], Random House Digital, Inc. p. 32. ISBN 978-0-307-27824-1. </ref>Dana 24. svibnja 1570, nakon sporovi i neprijateljstvo su izbili između dvije skupine, Španjolci zauzeli su islamizirani stanja Tondo i Manila koriste rezultate od koloniziranih Cebuanos i plaćeničkih Illongos što većinu španjolske vojske, one iste Visayans što je bio u ratu s onim islamskim državama, čak i prije nego što su Španjolci arrrived. ▼
▲Godine 1570., nakon što je čuo za bogate resursimaresurse u LuzonLuzonu, Legazpi otpremljenje Martínotpremio Martína de GoitiGoitija istražiti sjeverne regije. SlijetanjeDoplovivši u Batangas sa snagom od 120 Španjolaca i 600 VisayansVisayanca iz CebuCebua i PanayPanaya otocima, de Goiti istraživalije istraživao rijeku Pansipit koji odvodiuvire u Taal jezero [3] Taal <ref name="Halili"/>: 79 Dana 8. svibnja, stigli su u Manila Bay. Tamo su ih dobro dočekali domorocimadomoroci. GoitiGoitijevi vojnici su se utaborili tamo za nekoliko tjedana, dok se formiraformirao savez s muslimanskim vođom, TariqTariqom SulejmanaSulejmanom, koji je bio vazal pod sultanomsultana BolkiahBolkiaha od BrunejBruneja. Legazpi htjelije htio koristiti Manilaluku u Manili luke kao bazu za trgovinu s Kinom, ali je to Sulejman odbio. <ref>Mann, Charles C. (2012) [https://books.google.hr/books?id=-lB3sy0aH4AC&pg=PA32&redir_esc=y 1493: Uncovering the New World Columbus Created ], Random House Digital, Inc. pstr. 32. ISBN 978-0-307-27824-1. </ref>Dana 24. svibnja 1570, nakon što su izbili sporovi i neprijateljstvo su izbili između dvije skupine, Španjolci su zauzeli suislamiziranu islamiziranidržavu stanja Tondo i ManilaManilu koristekoristeći rezultate od koloniziranihCebuance Cebuanos i plaćeničkihplaćeničke Illongos štokao većinu španjolske vojske, one iste VisayansVisayansce štokoji jesu bili bio u ratu s onim islamskim državama, čak i prije nego što su Španjolci arrrivedstigli.
U istoj godini, više pojačanja stigla na Filipinima, što je navelo Legazpija ostaviti Cebu i poći do Panaya a zatim i Luzona. On je unovačio 250 španjolskih vojnika i 600 domorodačkih ratnika za istraživanje područja Leyte i Panay. Sljedeće godine on je slijedio Goitija i Salceda za Manilu, nakon što je čuo da su sela bila osvojeni. ▼
▲UIste istoj godinigodine, više pojačanja stiglaje stiglo na FilipinimaFilipine, što je navelo Legazpija ostavitida ostavi Cebu i poćipođe do PanayaPanaye a zatim i Luzona. On je unovačio 250 španjolskih vojnika i 600 domorodačkih ratnika za istraživanje područja Leyte i Panay. Sljedeće godine on je slijedio Goitija i Salceda za Manilu, nakon što je čuo da su sela bila osvojeniosvojena.
U srpnja 1571. osnovao je La Lagunu, Calumpit i Malolos 14. studenog 1571. i druge gradove uglavnom uz Manila Bay uz pomoć augustinskih redovnika kao što su Martin de Rada, Andres de Urdaneta, Diego de Herrera, Diego Ordóñez de Vivar, Alonso Alvarado. Uspostavio je vladu na otocima, te je postao prvi španjolski guverner Filipina.
-->
=== Posljednje godine ===
|
