Inačica od 29. kolovoza 2015. u 18:12 uredi RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Inačica od 30. kolovoza 2015. u 14:22 uredi ukloni ovu izmjenu RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Robespierre.jpg\|mini\|'''Maximilien Robespierre''']] '''Maximilien François Marie Isidore de Robespierre''' (Arras, [[6. svibnja]] [[1758]]. - [[Pariz]], [[28. srpnja]] [[1794]].), francuski revolucionar, fizički vođa Francuske revoulucije, osnivač državne deističke religije, progonitelj katoličanstva i jedan od glavnih zagovornika revolucionarnog terora 1793/1794. godine. Zadojen idejama [[Jean Jacques Rousseau\|Rousseaua]] istupa protiv kraljevskog apsolutizma. U Ustavotvornoj skupštini zalaže se za opće pravo glasa, istupa protiv imovinskog cenzusa, a za ravnopravnost Židova i domorodaca u kolonijama te traži ukidanje ropstva. Član je Društva prijatelja Crnaca. Vjernost revolucionarnim idealima te odbijanje unosnih mjesta i počasti pribavili su mu nadimak - ''Nepotkupljivi''. Od [[1791]]. godine istaknuta je ličnost [[Francuska revolucija\|Francuske revolucije]]. Redak 21: Kao rusoovski [[Deizam\|deist]] pokušava zemlji dati novu duhovnu bazu, koju ne vidi u ateizmu za kojega se zalažu hebertisti. Robespierre postiže da se širom države u Crkve - koje su sve redom oduzete Katoličkoj Crkvi, a katoličko bogoslužje je zabranjeno pod prijetnjom smrtne kazne - uđe deistički "Kult Razuma i Višnjeg Bića" (franc. ''Culte de la Raison et de l'Être suprême)''.[[File:Execution_robespierre,_saint_just....jpg\|mini\|Giljotinjiranje Maximiliena Robespierrea i njegovih suradnika]] Političke snage koje se protive teroru počinju prevladavati početkom ~~1749~~1794. godine. Kao svojevrsni amblem revolucije i revolucionarnog terora, Robespierre se distancira od [[Georges Danton\|Dantona]], koji je bio naljutio mnoge članova Komiteta javne sigurnosti (državnog tijela koje je provodilo teror) zbog zalaganja za umjerenost u provođenju ~~terora~~strahovlade. Robespierre se pridružuje napadima na Dantona, te nastavlja s napadima na Héberta. Kao posljedica tih političkih napada, Hébert je zajedno s 19 svojih pristalica giljotiniran 24. ožujka, a Danton je s pet svojih tzv. ''popustljivaca'' (ti nisu bili protiv terora, nego su se zalagali za veću umjerenost u ubijanju) giljotiniran 5. travnja ~~1749~~1794. Naposljetku, uz nekakvo savezništvo heberista i popustljivaca koji su Robespierreu složno zamjerali ubijanje svojih vođa, biva sam Robespierre 27. srpnja 1794. godine oboren u [[Narodni konvent\|Konvent]]u, gdje se glasuje za smjenu Robespierra kojem se tom prilikom nije dalo pravo da govori. Narednog su ga dana na [[Giljotina\|giljotini]] smaknuli zajedno s njegovim najbližim suradnicima - [[Louis Antoine Léon de Saint-Just\|Saint-Jus]]teom i [[Coulthon]]om. Ta pogubljenja naznačuju kraj razdoblja revolucionarnog terora: nakon pogubljenja vođa sve tri grupe zagovornika strahovlade, nije više postojala prava motivacija da se nastavi sa samovoljnim ubijanjem političkih neistomišljenika. == Vanjske poveznice ==

Maximilien Robespierre: razlika između inačica