Klerikalizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 16:
Klerikalne koncepcije bile su prisutne u Hrvatskoj politici u [[19. stoljeće|19.]] i [[20. stoljeće|20. stoljeću]] u [[Hrvatski katolički pokret|Hrvatskom katoličkom pokretu]] (1903.–1945.) i [[Hrvatska pučka stranka (1919.)|Hrvatskoj pučkoj stranci]] (1919.–1929.). Pokret je ostao marginalnog značaja; vodeći hrvatski političari ([[Ante Starčević]], [[Stjepan Radić]], [[Vladko Maček]]) bili su izrazito antiklerikalni (i [[Ante Pavelić]] je prema Katoličkoj Crkvi bio suzdržan jer, kao univerzalna, dolazi u sukob sa nacionalnim načelom). Stjepan Radić je oblikovao sljedeće načelo: „Vjeruj u Boga, ali ne i u popa.” Također je poduprio osnivanje autohtone [[Hrvatska katolička crkva|Hrvatske katoličke Crkve]].
 
Jedno od najsveobuhvatnijenajsveobuhvatnijih istraživanja klerikalizma u Hrvatskoj predstavio je hrvatski povjesničar [[Viktor Novak]] u trilogiji ''[[Magnum Crimen]] Magnum Tempus'' i ''Magnum Sacerdos.''
 
U susjednoj Sloveniji, međutim, klerikalne su ideje imale ključni značaj u oblikovanju političke scene kroz [[Slovenska ljudska stranka|Slovensku narodnu stranku]], kojoj je na čelu bio svećenik [[Anton Korošec]].