Vinska mušica: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nadodala sam par detaljnijih opisa vanjskog izgleda vinske mušice koji su uzeti iz "Praktikum iz genetike" Papeš i suradnici (1995.) Također dodala sam poveznicu na kromosome i voćne mušice za lakše razumijevanje teksta.
Redak 21:
'''Vinska mušica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Drosophila melanogaster'') je [[kukac]] iz reda [[Diptera|dvokrilaca]].
 
Postoji mnogo drugih vrsta [[Voćna mušica|voćnih mušica]], ali vinska mušica daleko je najpoznatija, jer se često koristi za laboratorijske pokuse posebice mutacijske i genetičke pokuse. Jedan od razloga za to je brz [[rast]] i [[razmnožavanje]]. Vrijeme jedne generacije je oko 14 dana u laboratorijskim uvjetima (vrijeme jedne generacije čovjeka je oko 20 godina). Svaka [[ženka]] može proizvesti nekoliko stotina [[potomak]]a. Još jedna prednost uzgoja je lako razlikovanje mužjaka i ženki. Naime, [[mužjak]] ima crnucrni točkuzadak i dvije-tri vodoravne pruge na leđima, adok ženka ima jačesvijetli razvijenobli zadak i pet-šest vodoravnih pruga na leđima. Ima osam [[Kromosomi|kromosoma]] (2n).
 
Vinska mušica duga je 3 do 4 mm. Živi od živih stanica kvasca uglavnom iz truljenja voća i povrća.
Redak 30:
 
[[Charles W. Woodworth]] na prijedlog [[William E. Castle]]a smatra se prvim koji je uzgajao vinske mušice za znanstvena istraživanja. Time se ozbiljnije počeo baviti [[Thomas Hunt Morgan]] 1910. godine. Za vrijeme boravka na sveučilštu Columbia, Morgan je uspio pokazati kako se [[geni]] prenose na kromosomima i da su mehanička osnova [[nasljeđivanje|nasljeđivanja]]. Time je postavio osnove za razvoj moderne genetike. Godine [[1933]]. dobio je [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]].
 
<references />
 
[[Kategorija:Kratkoticalci]]