Émile Verhaeren: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
mNema sažetka uređivanja
Redak 9:
Sveučilište završava 1881. kao doktor prava te počinje stažirati kod Edmonda Picarda, književnika i suca ujedno angažiranog u politici. On ga podržava u pozivu pisca te zahvaljujući njegovog potpori, nakon odrađena svega dva odvjetnička slučaja, Verhaeren odlučuje da svoj život ipak želi posvetiti poeziji i književnosti.
 
Počinje surađivati na časopisima ''La Jeune Belgique'' (koji branise parnasovskuzalaže teorijuza oparnasovski «umjetnosti radipristup umjetnosti») i ''L'art moderne'' (čijiosnivača jeEdomonda osnivač Picard)Picarda (koji zagovara istraživanje novih književnih formi). TadaU tom razdoblju upoznaje slikare Jamesa Ensora i Théa Van Rysselberghea. 1883. godine objavljuje svoje prvo djelo ''Les Flamandes''.<ref>Monique Michel, Emile Verhaeren, Collecetion dirigé par Daniel Blampain, Editions Labor – Bruxelles, 1985.</ref>
 
1888. ostaje bez roditelja te proživljava tešku duševnu krizu i gubi vjeru u Boga i razočaran je u katolički nauk. Odlučuje si pomoći putovanjem te posjećuje Španjolsku i Englesku gdje upoznaje brojna lica kao što su Coppée, Bourget, Huysmans, Mallarmé. Susret s [[Marta Massin|Martom Massin]], budućom suprugom, pomogao mu je da ponovno zavoli život i prikupi novu snagu za stvaranje, pisanje, djelovanje.
Redak 21:
Djela Emila Verhaerena kritičari razvrstavaju na nekoliko razdoblja: parnasovski počeci u mladosti (1883-1886), nakon čega slijedi mračno razdoblje (1886-1891) povezano s moralnom krizom:
* ''Les Flamandes'' 1883. (hrv. ''Flamanske pijesni''), djelo koje slavi senzualnost Flamanaca,
* ''Les Moines'' 1886. (hrv. ''Samostan''), u kojem puta progovara o mističnosti belgijske duše,
* ''Les Soirs'' 1886. (hrv. ''Večeri'')
* ''Les Débâcles'' 1888. (hrv. ''Debakli'')
Redak 37:
* ''Toute la Flandre'' 1904.-1911., povratak u djetinjstvo i veličanje rodne zemlje,
* ''Les Forces tumultueuses'' 1901.
* ''La mutiplemultiple splendeur'' 1906.
* ''Les Rythmes souverains'' 1910.