Ivan Kostrenčić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 5:
Ivan Kostrenčić je hrvatski knjižničar rođen u Crikvenici 16. XI. 1844., gdje je i preminuo 9. III. 1924. Bogosloviju je završio u Budimpešti (1866.), a povijest i slavistiku u Beču (1868.), gdje je do 1875. radio u Dvorskoj (današnjoj Austrijskoj nacionalnoj) knjižnici.
Bio je prvi hrvatski profesionalni knjižničar<ref>Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža ([http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33392 http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33392)]</ref>. Na poziv bana I. Mažuranića, spajanjem knjižnica bivše Pravoslovne akademije i Narodnoga muzeja, ustrojio je u novoosnovanome zagrebačkom Sveučilištu suvremenu sveučilišnu knjižnicu (današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), kojoj je bio ravnatelj od 1875. do 1911. Zahvaljujući njemu u njoj je prikupljena i bogata hrvatska nacionalna građa, čime je utrt put njezinu razvoju kao nacionalne knjižnice i bibliografskoga središta za izradbu hrvatskih retrospektivnih bibliografija.
Zauzimao se za zaštitu vrijedne građe pa je pridonio odluci o izgradnji prve namjenske zgrade knjižnice na Marulićevu trgu. Bio je dugogodišnji tajnik i blagajnik Matice hrvatske (1878.–1901.). Za boravka u Beču otkrio je rukopis F. K. Frankapana iz 1671., iz kojega je objavio izbor (Vrtić, 1871.); ondje je objavio i građu za proučavanje hrvatskoga protestantskoga pokreta.
| |||