Ivan Kostrenčić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 7:
Bio je prvi hrvatski profesionalni knjižničar<ref>Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža ([http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33392 http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33392)]</ref>. Na poziv [[Ivan Mažuranić|bana I. Mažuranića]], spajanjem knjižnica bivše Pravoslovne akademije i Narodnoga muzeja, ustrojio je u novoosnovanome zagrebačkom Sveučilištu suvremenu sveučilišnu knjižnicu (današnja [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]), kojoj je bio ravnatelj od 1875. do 1911. Zahvaljujući njemu u njoj je prikupljena i bogata hrvatska nacionalna građa, čime je utrt put njezinu razvoju kao nacionalne knjižnice i bibliografskoga središta za izradbu hrvatskih retrospektivnih bibliografija.
Zauzimao se za zaštitu vrijedne građe pa je pridonio odluci o izgradnji prve namjenske zgrade knjižnice na Marulićevu trgu<ref>Palača Matice Hrvatske u Zagrebu, Josip Brleković (http://www.matica.hr/omatici/Pala%C4%8Da%20Matice%20hrvatske/#1.2)</ref>. Bio je dugogodišnji tajnik i blagajnik [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] (1878.–1901.). Za boravka u Beču otkrio je rukopis [[Fran Krsto Frankapan|F. K. Frankapana]] iz 1671., iz kojega je objavio izbor (Vrtić, 1871.); ondje je objavio i građu za proučavanje hrvatskoga protestantskoga pokreta.
== Izvori ==
| |||