Višegradska skupina: razlika između inačica

| najveća_metropolitanska_područja = {{ZD+X/P|POLJ|[[Varšava]]}}<br>~ 2,666.278<br>{{ZD+X/M|MAĐ|[[Budimpešta]]}}<br>~ 2,503.105 st.<br>{{ZD+X/Č|ČEŠ|[[Prag]]}}<br>~ 2,300.000 st.<br>{{ZD+X/P|POLJ|[[Łódź]]}}<br>~ 1,428.600 st.<br>{{ZD+X/P|POLJ|[[Poznań]]}}<br>~ 1,400.000 st.<br>{{ZD+X/P|POLJ|[[Krakov]]}}<br>~ 1,395.893 st.<br>{{ZD+X/P|POLJ|[[Wrocław]]}}<br>~ 1,164.600 st.<br>{{ZD+X/Č|ČEŠ|[[Ostrava]]}}<br>~ 1,164.328 st.<br>{{ZD+X/P|POLJ|[[Gdanjsk]]}}<br>~ 1,080.700 st.<br>{{ZD+X/S|SLK|[[Bratislava]]}}<br>~ 659.578 st.

}}

 

Skupina je oformljena na sastanku državnika [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[Mađarska|Mađarske]] i [[Poljska|Poljske]] održanom [[15. veljače]] [[1991.]] u mađarskoj utvrdi [[Višegrad (Mađarska)|Višegradu]] (mađ. ''Visegrád''). Taj dvorac, po kojem je skupina dobila ime, odabran je iz povijesnih razloga. U istoj su se utvrdi [[1339.]] sastali vladari [[Češka (povijesna pokrajina)|Bohemije]], Poljske i Mađarske, [[Ivan Slijepi]], [[Kazimir III. Veliki]] i [[Karlo I. Robert]]. Inicijator okupljanja srednjoeuropskih zemalja bio je tadašnji čehoslovački predsjednik [[Vaclav Havel]], vođa poznat po uzornim humanističkim i demokratskim uvjerenjima. Vizija tog udruženja bivših socijalističkih srednjoeuropskih zemalja temeljila se na zaštiti zajedničkih gospodarskih interesa, te poticanju slobodne trgovine, razvoja prometne infastrukture i suradnje na energetskom planu.

 

== Vanjske poveznice ==

 

{{mrva-pol}}

{{Višegradska skupina}}