Avogadrov broj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Samo dodao definiciju. |
Nadopunio Avogadrov broj |
||
Redak 1:
[[datoteka:Translational motion.gif|mini|desno|300px| [[Amedeo Avogadro]] je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] plina neovisno o vrsti plina.]]
'''Avogadrov broj''' kazuje koliko ima [[atom]]a [[ugljik]]a <sup>12</sup>C u 1 [[mol (mjerna jedinica)|mol]]u ugljika.▼
'''Avogadrov broj''' ili '''Avogadrova konstanta''' je [[Fizikalne konstante|prirodna konstanta]] koja određuje broj čestica ([[molekula]], [[atom]]a ili [[ion]]a) u jednom [[Mol (mjerna jedinica)|molu]] neke [[Kemijska tvar|tvari]]. Jednaka je [[Dijeljenje|količniku]] broja čestica ''N'' i [[Množina tvari|količine tvari]] ''n''. Nazvana je po [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]], koji je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] (volumenu plina) neovisno o vrsti plina. Vrijednost Avogadrovog broja prvi je procijenio [[Jean Baptiste Perrin]] (1909.). <ref> '''Avogadrova konstanta (Avogadrov broj)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69662] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
▲
1 mol = 0,012 [[kg]] [[izotop]]a ugljika <sup>12</sup>C.
Dakle, u 0,012 kg ugljika <sup>12</sup>C ima 6,0221412 x 10<sup>23</sup> atoma ugljika.
: <math>6,022 1412 \cdot 10^{23}\ \mathrm{mol}^{-1}</math>
:<math>L={N \over n}</math>.
▲'''Formula''' za izračunavanje je:
Bitna razlika između Avogadrove konstante i Avogadrova broja je to da Avogadrov broj nema mjernu jedinicu, dakle, bezjediničan je.▼
== Avogadrov zakon ==
{{Glavni|Avogadrov zakon}}
'''Avogadrov zakon''' je jedan od [[plinski zakoni|plinskih zakona]]. Nazvan je prema [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]] koji je [[1811]]. iznio pretpostavku da se u jednakim [[volumen]]ima svih [[plin]]ova pri istim uvjetima [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a nalazi jednak broj čestica ([[molekula]]). Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili [[masa|masi]]. Zbog toga se došlo do pojma [[Molarna masa|molarne mase]], a to je masa 1 [[mol]]a neke supstance, to jest [[masa]] čestica te supstance puta [[Avogadrov broj]]. Avogadrov broj kazuje koliko ima atoma ugljika-12 u 1 molu [[ugljik]]a. Taj broj je 6,022045 x 10<sup>23</sup>. Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika-12. <ref> Amadeo Avogadro: "Essai d'une maniere de determiner les masses relatives des molecules elementaires des corps, et les proportions selon lesquelles elles entrent dans ces combinaisons", journal = Journal de Physique, 1810. [http://web.lemoyne.edu/~giunta/avogadro.html English translation]</ref>
▲'''Pri čemu je''':
Prema Avogadru najsitnija čestica plina je [[molekula]]. Izuzetak čine [[plemeniti plin]]ovi koji zbog svoje stabilne [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih [[atom]]a. Na primjer, molekule [[vodik]]a i [[dušik]]a, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova, pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.
▲: '''L''' - Avogadrova konstanta= 6,0221412 x 10<sup>23</sup>/mol<sup>-1</sup>
▲: '''N''' - brojnost jedinki
▲: '''n''' - [[množina tvari]]
=== Matematičko određenje ===
▲Bitna razlika između Avogadrove konstante i Avogadrova broja je to da Avogadrov broj nema mjernu jedinicu, dakle, bezjediničan je.
Avogadrov zakon se matematički određuje kao:
:<math>\frac{V}{n} = k</math>
gdje je :
:''V'' – [[obujam]] plina (m<sup>3</sup>)
:''n'' – [[množina tvari]] ili broj molekula (ili atoma) plina
:''k'' – proporcionalna fizikalna konstanta
Najvažniji rezultat Avogadrovog zakona je određivanje opće [[Plinska konstanta|plinske konstante]] za [[idealni plin|idealne plinove]], koja ima jednaku vrijednost za sve plinove. To znači da vrijedi:
:<math>\frac{p_1\cdot V_1}{T_1\cdot n_1}=\frac{p_2\cdot V_2}{T_2 \cdot n_2} = konstantno </math>
gdje je :
:''p'' – [[tlak]] plina ([[Pascal|Pa]])
:''T'' – [[apsolutna temperatura]] plina ([[Kelvin|K]])
=== Jednadžba stanja idealnih plinova ===
Ako se Avogadrov zakon preuredi, i za [[Fizikalne konstante|fizikalnu konstantu]] uvedemo oznaku ''R'', dobijemo:
:<math>pV = nRT</math>
Gornja jednakost je poznata kao [[jednadžba stanja idealnog plina]].
=== Obujam jednog mola ===
Za [[Standardni tlak i temperatura|standardni tlak]] 101,325 k[[Pa]] i temperaturu 293,15 [[Kelvin|K]], obujam jednog mola idealnog plina iznosi:
:<math>V_{\rm m} = \frac{V}{n} = \frac{RT}{p} = \frac{(8.314 \mathrm{ J} \mathrm{ mol}^{-1} \mathrm{ K}^{-1})(293,15 \mathrm{ K})}{101,325 \mathrm{ kPa}} = 24,05 \mathrm{ dm}^3 \mathrm{ mol}^{-1}</math>
Za 100 kPa i 273,15 K, obujam jednog mola [[idealni plin|idealnog plina]] iznosi 22,414 [[Kubični metar|dm<sup>3</sup>]] ili 22,414 [[Litra|litre]].
==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Kemija]]
| |||