Inačica od 15. travnja 2015. u 23:09 uredi Peregrin Falcon (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 1.256 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 23. listopada 2015. u 08:09 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits Nadopunio Kapilarnost Novija izmjena →
Redak 1: [[~~Image~~datoteka:Capillarity.svg\|~~thumb~~mini\|desno\|250px\|Usporedba kapilarnosti [[voda\|vode]] i [[živa\|žive]] u [[staklo\|staklenim]] cjevčicama (kapilarama).]] [[datoteka:Capillary flow brick.jpg\|mini\|desno\|250px\|Primjer kapilarnog djelovanja [[voda\|vode]] kod [[opeka\|opeke]].]] ~~'''Kapilarnost''' je sklonost [[tekućina]] da ulaze ili izlaze iz uskih procjepa.~~ '''Kapilarnost''' je pojava podizanja ili spuštanja razine [[tekućina]] uz rub uskih cijevi ([[kapilara]]) uzrokovana silama [[adhezija\|adhezije]] i [[kohezija\|kohezije]]. U uskim [[cijev]]ima, gdje je površina tekućine velika prema obujmu ([[volumen]]u) tekućine, vrijednosti površinskih sila i [[gravitacija\|gravitacije]] postaju usporedive i razina tekućine u cijevi može se podizati (kapilarna elevacija) ili spuštati (kapilarna depresija). Tekućina koja ''moči'' stijenke kapilare (adhezija veća od kohezije, na primjer [[voda]] u staklenoj posudi) podizat će se, a tekućina koja ''ne moči'' stijenke kapilare (kohezija veća od adhezije, na primjet [[živa]] u staklenoj posudi) spuštat će se. Objašnjenje kapilarnosti kao i [[matematika\|matematičku]] teoriju oblika površine tekućine dali su u svojim radovima [[Thomas Young]] (1804.), [[Pierre-Simon Laplace]] (1806.), [[Carl Friedrich Gauss]] (1830.) i [[Siméon Denis Poisson]] (1831.). <ref> '''kapilarnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=30305] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> ==Objašǌeǌe== Kapilarnost se objašǌava pojavom da se zbog različitih sila [[adhezija\|adhezije]] između tekućine i površine posude, odnosno [[površinska napetost\|površinske napetosti]] tekućine, dolazi do toga da površina tekućine nije potpuno vodoravna, već se uz rubove posude zakrivǉuje da bi sa zidom posude zatvorila [[dodirni kut]]. Dodirni kut ovisi o kombinaciji ~~materijala~~[[materijal]]a, dakle o upotrebǉenoj tekućini i materijalu posude. Što su zidovi posude bliže, zakrivǉeǌe površine tekućine, koje je inače primjetno samo uz rub posude, počiǌe vidǉivo zahvaćati cijelu površinu tekućine u uskoj posudi. Ako je zakrivǉeǌe takvo da se tekućna izdiže uz rub posude, tada će se tekućina dizati u vis toliko visoko dokle god se težina izdignutog stupca tekućine ne izjednači silom kojom ga kapilarnost izdiže. Vrijedi i obratno, za neke kombinacije tekućina i materijala posude, tekućina će se kapilarno spuštati ispod razine koju bi normalno zauzimala. ==Primjeri== Kapilarnost je zanimǉiva kod nekoliko prirodnih pojava: kapilarno gibanje tekućina kroz uske cjevčice (''[[kapilare'']]) u živim organizmima, čime se postiže da tekućine dosižu do ~~npr.~~na primjer visokih dijelova [[biljka\|biljaka]], te kapilarno kretanje tekućina između sitnih zrnaca tla, čime se postiže da tekućina iz vlažnijeg dijela tla dosiže i suše dijelove tla. Također, ona je uzrok toga da materijali puni sitnih otvora (~~npr.~~na primjer spužve, [[Tkanina\|tkanine]], papirnati [[Ručnik\|ručnici]]) upijaju u sebe tekućine. ==Izvori== {{izvori}} [[Kategorija:Mehanika fluida]] ~~[[Kategorija:Fizika]]~~

Kapilarnost: razlika između inačica