Carl Friedrich Gauss: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
nadopunio Carl Friedrich Gauss
Redak 66:
 
=== Fizika ===
Sa njemačkim fizičarom [[Wilhelm Eduard Weber]]om, Gauss je proveo opširno istraživanje o [[Magnetizam|magnetizmu]], a njegovo primjenjivanje matematike na magnetizam i elektricitet je jedno od njegovih važnijih doprinosa (u čast njemu jedinica intenziteta [[magnetsko polje|magnetskog polja]] dobila je naziv ''gauss''). O toj je temi napisao mnoga djela kao: ''Intensitas vis magneticae terrestris ad mensuram absolutam revocata'' ([[1832]].), ''Allgemeine Theorie des Erdmagnetismus'' ([[1839]].) i ''Allgemeine Lehrsätze in Beziehung auf die im verkehrten Verhältnisse des Quadrats der Entfernung wirkenden Anziehungs - und Abstossungskräfte'' ([[1840]].). Gauss i Weber su otkrili [[Kirchhoffovi zakoni|Kirchhoffove zakone]], konstruirali primitivni [[telegraf]] te stvorili vlastite novine ''Magnetischer Verein''. Među njegovim zadnjim djelima je rasprava s Gerlingom o [[Foucaultovo njihalo|Foucaultovom njihalu]] ([[1854]].). Doživio je otvorenje hanoverske željezničke mreže, te je preminuo 23. veljače 1855. u Göttingenu, a da rijetko koje polje matematike, astronomije i matematičke fizike nije ostalo taknuto od Gaussa.
 
==== Gaussov zakon električnoga polja ====
Među njegovim zadnjim djelima je rasprava s Gerlingom o [[Foucaultovo njihalo|Foucaultovom njihalu]] ([[1854]].). Doživio je otvorenje hanoverske željezničke mreže, te je preminuo 23. veljače 1855. u Göttingenu, a da rijetko koje polje matematike, astronomije i matematičke fizike nije ostalo taknuto od Gaussa.
{{Glavni|Gaussov zakon}}
 
'''Gaussov zakon električnoga polja''' je [[fizika|fizikalni]] zakon prema kojemu su [[silnice]] [[Električno polje|električnoga polja]] otvorene krivulje što izlaze iz pozitivnih [[električni naboj|električnih naboja]], a završavaju u negativnim električnim nabojima, odnosno tok električnoga polja kroz zamišljenu zatvorenu plohu jednak je zbroju svih električnih naboja koji se nalaze unutar te plohe podijeljenome s [[Dielektrična konstanta vakuuma|dielektričnom permitivnošću vakuuma]]. U integralnom obliku zakon glasi:
 
:<math>\Phi _{E} = \frac{Q}{\varepsilon _{0}}</math>
 
gdje je: ''Φ<sub>E</sub>'' - tok električnog polja, ''Q'' - [[električni naboj]], ''ε<sub>0</sub>'' - [[dielektrična konstanta vakuuma]]. Tok se nadalje može povezati sa električnim poljem:
 
:<math>\Phi _{E} = \int _{s} E\cdot dA</math>
 
gdje je: ''E'' - [[vektor]] električnog polja, a ''dA'' - element površine plohe ''S'' po kojoj se [[integral|integrira]]. Tok električnoga polja kroz proizvoljnu zatvorenu plohu koja ne sadrži električni naboj jednak je nuli, to jest [[električni naboj]] izvor je električnoga polja. <ref> '''Gaussov zakon električnoga polja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69651] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
==Izvori==