Razlika između inačica stranice »Šćakavski«

Dodano 366 bajtova ,  prije 4 godine
bez sažetka
 
== Povijest ==
 
[[Datoteka:Schakavian_migrations_simplified.png|mini|desno|300px|Pojednostavljeni prikaz šćakavskih migracija, izostavljena je čakavsko-šćakavski govor Makarskog primorja]]
[[Datoteka:Schakavian_migrations.png|mini|desno|300px|Prikaz šćakavskih migracija, s prikazanim gubitkom teritorija, no izostavljena je čakavsko-šćakavski govor Makarskog primorja]]
U Austrougarskoj prije 1. svj. rata bio je još niz gradića u kojima se uglavnom govorila šćakavica: Slavonski Brod, Gradiška, Udbina, Knin, Bihać, Livno, Duvno, Prozor itd. Događajima u 20.st-u ovi su gradski šćakavci većinom nestali. S nestankom Hrvata u Udbini i Kninu nestala je odande izvorna ikavska šćakavica, dok je ona danas već na rubu izumiranja u Bihaću, Prozoru i Tomislavgradu gdje su ju većinom zamjenili dijalekti slični standardu.
Zato je do danas kao zadnje stabilno kulturno-jezično središte ikavske šćakavice preostao jedino gradić Livno, zahvaljujući okružju brojnih šćakavskih sela jugozapadne Bosne iz kojih se još obnavlja njegovo pučanstvo i govor. U Slavoniji je arhajska staroštćakavska praikavica (ikavsko-šćakavski) srednjovjekih starosjedilaca dosad najbolje očuvana u Brodskoj Posavini oko [[Crnac polje|Crnac-polja]], osobito u selima [[Davor]], [[Orubica]] (kod ušća Vrbasa u Savu), [[Siče]] i [[Magić Mala]] kod [[Nova Kapela|Nove Kapele]] s pretežnim ikavizmom, skupom "šć", participom perfekta na -l i oksitonim naglasom uglavnom na zadnjem ili predzadnjem slogu. Ranije je slična ikavica bila raširena duž srednje i donje Posavine od Jasenovca pa do Županje, gdje je dosad dijelom već izumrla ili je vrlo osiromašena i iskrivljena, pa je u staromu izvornom obliku dosad još očuvana uglavnom samo u selima između Gradiške i Broda.