Johannes Kepler: razlika između inačica


Kroz veći dio 1603., Kepler je koncentriran na svoj drugi rad, temeljen na [[optika|optičkoj teoriji]]; rezultat je rukopis, predstavljen caru 1. siječnja 1604. i objavljen kao ''Astronomiae Pars óptica'' (''Optički dio astronomije''). U njemu je, Kepler opisao zakon inverznog kvadrata koji opisuje [[Svjetlosna jakost|jakost svjetlosti]], refleksije ravnih i sfernih zrcala, principe pinhole kamere ([[fotoaparat]] koji umjesto objektiva ima samo jednu malenu rupicu kroz koju ulazi svjetlost i na taj se način stvara slika na fotopapiru ili na filmu), [[paralaksa|paralaksu]] (paralaksa je. prividna promjena položaja objekta u odnosu na pozadinu usljed razlike u položaju dvaju promatrača, promjene položaja promatrača ili usljed gibanja promatrača velikim brzinama.) i [[Prividna magnituda|prividne veličine nebeskih tijela]]. Također je proširio svoje studije optike na ljudsko [[oko]], te se općenito smatra da su neuroznanstvenici prvi koji su priznali njegovu ideju da se slike projiciraju preokrenute od leće oka na mrežnicu. Danas, “Astronomiae Pars óptica” je općenito priznata kao temelj moderne [[optika|optike]] (iako je [[Refrakcija|zakon loma]] upadljivo odsutan).pičččččččka