Vino: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklonjen nepotreban podnaslov sa cjelokupnim sadržajem |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
Spoj biokemijskih osobina grožđa i kvasca, uvjeta u kojima se odvija proces fermentacije i ljudskog utjecaja na cjelokupni proces prerade, fermentacije i kasnije skladištenja rezultira izuzetno kompleksnim sastavom vina koje može sadržavati na desetke tisuća različitih kemijskih spojeva u različitim omjerima. Na kvalitetu i organoleptička svojstva vina kao i na udio alkohola u vinu, osim podvrste kvasca te kemijskih i fizikalnih parametara procesa fermentacije, a kasnije i skladištenja fermentiranog proizvoda, značajno utječu i karakteristike grožđa kao sirovine za proizvodnju vina. Same karakteristike grožđa variraju ne samo prema sorti vinove loze koju uzgajamo, već su bitni i [[tlo]] na kojem [[vinova loza]] raste, način obrade tla i uzgoja vinove loze, udio šećera u plodu u vrijeme berbe kao i opći klimatski uvjeti na području gdje se vinova loza uzgaja. Iz tih razloga vina obično označavamo po sorti vinove loze od koje su dobivena, geografskom porijeklu (apelaciji) i godištu berbe.
== Podjela vina ==
Najpopularnija i najjednostavnija podjela vina je po boji. Tako poznajemo [[bijelo vino|bijelo]], [[ružičasto vino|ružičasto]] (roze) i [[crno vino|crveno (crno) vino]]. Boju vina najčešće određuje boja bobica grožđa od kojeg se vino dobiva, ali postoje i iznimke kada se bijela ili ružičasta boja vina dobiva specifičnim načinom proizvodnje od bobica crnih sorti pri kojem se odvaja opna bobice koja sadrži tamni pigment.
Znanost koja se bavi proučavanjem svih aspekata vina i vinarstva zove se [[enologija]]. Uzgoj vinove loze kao poljoprivredne kulture proučava se u okviru poljoprivredne grane [[Vinogradarstvo|vinogradarstva]]. Procesom proizvodnje vina bavi se [[vinarstvo]], a skladištenjem i čuvanjem [[podrumarstvo]].<ref name="proleksis"/>
| |||