Vino: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 27:
U vinu se uglavnom pojavljuju ove kiseline iz dviju skupina, hlapljivih i nehlapljivih. Ako postotni udio prijeđe određeni prag, ovisno o vrsti vina, vina smatramo bolesnim.
Hlapljive kiseline su prema tome nepoželjna vrsta i pokazatelj su bolesnosti vina. Popratni učinak nazočnosti tih kiselina jest da vino tad obično neke neprirodne osobine, na primjer mutno je, miriše po octu ili je okusa po kiselom zelju i ostalo. Ovu skupinu najviše zauzima [[octena kiselina]]. Pri mjerenjima hlapljivih kiselina, mora se odrediti udio [[sumporasta kiselina|sumporaste kiseline]] pa od ukupnog pokazatelja odbiti njen udio. Razlog je što jako [[sumporenje vina|sumporeno vino]] sadrži naizgled više hlapljivih kiselina što zavarava aparaturu jer se radi o većoj postotnoj zastupljenosti sumporaste kiseline.
Druga skupina kiselina su tako zvane nehlapljive kiseline. One se prirodno nalaze u zdravom vinu, ali do određenih granica. Kiseline koje su nazočne u ovoj skupini su: [[vinska kiselina|vinska]], [[jabučna kiselina|jabučna]], [[jantarna kiselina|jantarna]], a djelimice i [[mliječna kiselina|mliječna]] i [[limunska kiselina|limunska]].
== Potrošnja ==
| |||