Arthur Holly Compton: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Arthur Holly Compton |
|||
Redak 9:
| mjesto_smrti = [[Berkely]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[
| radna_institucija = [[Sveučilište u Chicagu]] <br> [[Washingtonovo sveučilište u St. Louisu]]
| alma_mater = [[Sveučilište Princeton]] <br> [[Koledž Wooster]]
| doktorski_mentor = [[Owen Willans Richardson]]<br>[[H. L. Cooke]]
| doktorski_studenti = [[Winston H. Bostick]] <br> [[Robert S. Shankland]]
| poznat_po = [[Comptonov
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
Redak 24:
| fusnote =
}}
'''Arthur Holly Compton''' ([[Wooster]], [[Ohio]], [[10. rujna]] [[1892.]] - [[Berkely]], [[Kalifornija]], [[15. ožujka]] [[1962.]]), američki fizičar. Od 1923. profesor u [[Chicago, Illinois|Chicagu]], od 1945 do 1953. rektor Washingtonova sveučilišta u [[St. Louis, Missouri|St. Louisu]]. Otkrio porast [[valna duljina|valne duljine]] [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] do kojega dolazi njihovim raspršivanjem na [[atom]]ima elemenata male [[Relativna atomska masa|atomske mase]]. Godine 1923., istodobno s [[Peter Debye|Peterom Debyeom]], ali neovisno, objasnio tu pojavu ([[Comptonov učinak]]) [[sraz]]ovima [[foton]]a i [[elektron]]a, pri čemu se dio [[energija|energije]] fotona prenosi na elektron. Otkriće Comptonovog učinka je potvrdilo da [[elektromagnetsko zračenje]] ima i [[val]]ne i [[čestica|čestične]] osobine ([[valno-čestični dualizam]]), što je jedno od osnovnih načela [[kvantna mehanika|kvantne mehanike]]. Compton je istraživao i [[Specifična toplina|specifičnu toplinu]] [[krutina|čvrstih tijela]]: sudjelovao je i u radovima na izgradnji prve [[atomska bomba|atomske bombe]] ([[projekt Manhattan]]). Sa [[Charles Thomson Rees Wilson|C. Wilsonom]] dobio 1927. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Compton, Arthur Holly''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12330] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Compton je rođen u mjestu [[Wooster]], [[Ohio]], a obrazovao se na Koledžu Wooster i [[Sveučilište Princeton|Sveučilištu Princeton]]. Godine [[1923.]] postaje profesor fizike na Sveučilištu u Chicagu. Tijekom rada na tom radnom mjestu, upravljao je labaratorijem u kojem je izvršena prva [[nuklearna reakcija|nuklearna lančana reakcija]].
== Comptonov učinak ==
{{glavni|Comptonov učinak}}
[[datoteka:Compton-scattering.svg|mini|250px|lijevo|Comptonov učinak: [[foton]] [[valna duljina|valne duljine]] <math>\lambda</math> koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim [[elektron]]om, pa se zatim stvara novi foton valne duljine <math>\lambda'</math> koji se raspršuje pod [[kut]]em <math>\theta</math>.]]
'''Comptonov učinak''' ili '''Comptonov efekt''' je porast [[valna duljina|valne duljine]] [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] raspršenoga na slobodnim [[elektron]]ima. Promjena:
:<math>\lambda' - \lambda = \frac{h}{m_e c}(1-\cos{\theta}),</math>
gdje je:
:<math>\lambda</math> - početna valna duljina elektromagnetskog zračenja,
:<math>\lambda'</math> - valna duljina elektromagnetskog zračenja nakon raspršenja,
:<math>h</math> - [[Planckova konstanta]],
:<math>m_e</math> - [[masa]] [[elektron]]a (9,10938215(45)×10<sup>−31</sup> [[kilogram|kg]]),
:<math>c</math> - [[brzina svjetlosti]], i
:<math>\theta</math> - kut između upadnog i raspršenoga zračenja.
Izvorno je taj porast valne duljine otkriven pri raspršenju rendgenskoga zračenja na atomima elemenata male atomske mase, kod kojih je energija vezanja elektrona zanemariva u odnosu na energije [[kvant]]a zračenja. <ref> '''Comptonov efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12332] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Nobelova nagrada za fiziku}}
| |||