Inačica od 28. listopada 2015. u 13:33 uredi Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits m →‎Uzrok Čerenkovljeva zračenja ← Starija izmjena		Inačica od 13. studenoga 2015. u 10:02 uredi ukloni ovu izmjenu Mmarre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 14.949 edits nadopunio Čerenkovljevo zračenje Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:TrigaReactorCore.jpeg\|mini\|desno\|500px\|Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnom reaktoru]].]] '''Čerenkovljevo zračenje''' je [[elektromagnetsko zračenje]] koje nastaje kada [[električni naboj\|nabijene]] čestice prolaze kroz [[dielektrik\|dielektrični]] materijal brzinom većom nego što je [[brzina svjetlosti]] u tom materijalu. Jedan od primjera je karakteristična plavkasta svjetlost koja se primjećuje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnim reaktorima]]. '''Čerenkovljevo zračenje''', '''Čerenkovljev učinak''' ili '''Čerenkovljev efekt''' je emisija [[elektromagnetsko zračenje\|elektromagnetskoga zračenja]] koje nastaje kada brze [[Električni naboj\|električki nabijene]] [[Elementarna čestica\|čestice]] ([[elektron]]i, [[proton]]i, [[mezoni]]) prolaze kroz [[optika\|optičku]] sredinu ([[dielektrik]] ili [[izolator]]) brzinom većom od [[Brzina svjetlosti\|brzine širenja svjetlosti]] u istome mediju. Učinak je vidljiv golim okom: ako na primjer elektroni iz [[Akcelerator čestica\|betatrona]] ulaze u običnu [[voda\|vodu]], [[tekućina]] kao da ljubičasto [[Fluorescencija\|fluorescira]]. Jedan od primjera je karakteristična plavkasta [[svjetlost]] koja se primjećuje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnim reaktorima]]. Pojavu je 1934. opisao [[Pavel Aleksejevič Čerenkov\|P. A. Čerenkov]], a objasnili su je 1937. [[Ilja Mihajlovič Frank\|I. M. Frank]] i [[Igor Jevgenjevič Tamm\|I. J. Tamm]]. Primjenjuje se u [[nuklearna fizika\|nuklearnoj fizici]] za [[detektor\|detekciju]] brzih električki nabijenih čestica i za mjerenje njihovih [[brzina]] (Čerenkovljev brojač ili Čerenkovljev detektor). <ref> '''Čerenkovljev efekt''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=13279] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Za ovo otkriće sva trojica dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1958. Ovako nastala svjetlost naziva se Čerenkovljevim zračenjem prema ruskom fizičaru [[Pavel Aleksejevič Čerenkov\|Pavelu Aleksejeviču Čerenkovu]] koji je prvi uočio ovaj učinak. Detaljniju analizu dali su [[Ilja Frank]] i [[Igor Jevgenjevič Tamm]]. Za ovo otkriće sva trojica dobili su [[Nobelova nagrada za fiziku\|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1958. godine. == Uzrok Čerenkovljeva zračenja == [[Datoteka:Cherenkov.svg\|mini\|Geometrija Čerenkovljeva zračenja]]▼ ~~Svaki objekt koji se giba kroz medij brzinom većom nego što je brzina širenja [[val]]ova u tom mediju,~~ stvarat će val [[stožac\|konusnog]] oblika oko sebe. Ova činjenica vrijedi za valove na vodi (nastajanje valne fronte kod [[brod]]a ili [[gliser]]a koji se giba brže od valova) i za valove zvuka (probijanje [[zvučni zid\|zvučnog zida]]).▼ ▲Svaka [[Elementarna čestica\|čestica]] koji se giba kroz medij brzinom većom nego što je brzina širenja [[val]]ova u tom mediju, stvarat će val [[stožac\|konusnog]] oblika oko sebe. Ova činjenica vrijedi za valove na vodi (nastajanje valne fronte kod [[brod]]a ili [[gliser]]a koji se giba brže od valova) i za valove zvuka (probijanje [[zvučni zid\|zvučnog zida]]). Isti učinak vrijedi i za elektromagnetske valove, tj. [[svjetlost]]. Budući da je brzina svjetlosti u nekom mediju manja nego u [[vakuum]]u, moguće je u blok materijala usmjeriti snop [[čestica]] čija je brzina veća od brzine svjetlosti u tom mediju. Tada nastaje stožasti val svjetlosti, a vrh stošca nalazi se u izvoru zračenja čestica. Mjerenjem kuta ovog stošca moguće je odrediti brzinu čestica koje su izazvale ovo zračenje, što je jedna od metoda kojom se mjeri brzina čestica u [[fizika visokih energija\|fizici visokih energija]]. ▼ ▲Isti učinak vrijedi i za elektromagnetske valove, ~~tj.~~to jest [[svjetlost]]. Budući da je brzina svjetlosti u nekom mediju manja nego u [[vakuum]]u, moguće je u blok materijala usmjeriti snop [[čestica]] čija je [[brzina]] veća od brzine svjetlosti u tom mediju. Tada nastaje stožasti val svjetlosti, a vrh stošca nalazi se u izvoru zračenja čestica. Mjerenjem kuta ovog stošca moguće je odrediti brzinu čestica koje su izazvale ovo zračenje, što je jedna od metoda kojom se mjeri brzina čestica u [[fizika visokih energija\|fizici visokih energija]]. == Slike == {\| cellpadding="0" cellspacing="0" style="margin:auto; border:1px solid #ccc; background:#fff;" \|- \| {\| cellspacing=3 cellpadding=3 style="background:#fff;" \|- \| style="width:144px; text-align:center;"\|[[Image:Advanced Test Reactor.jpg\|x180px\|border]] \| style="width:144px; text-align:center;"\|[[Image:Cerenkov Effect.jpg\|x180px\|border]] \| style="width:144px; text-align:center;"\|[[Image:Cherenkov.svg\|x180px\|border]] \| style="width:144px; text-align:center;"\|[[Image:Cherenkov radiation-animation.gif\|x180px\|border]] \|- \|align=center\| Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnom reaktoru]]. \|align=center\| Čerenkovljevo zračenje u [[nuklearni reaktor\|nuklearnom reaktoru]]. ▲~~[[Datoteka:Cherenkov.svg~~\|~~mini~~align=center\| [[Geometrija]] Čerenkovljeva zračenja]]. \|align=center\| [[Geometrija]] Čerenkovljeva zračenja. \|} \|} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]

Čerenkovljevo zračenje: razlika između inačica