Gustav Robert Kirchhoff: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Nadopunio Gustav Robert Kirchhoff |
||
Redak 1:
{{Znanstvenik
| ime = Gustav Robert Kirchhoff
| slika = Gustav Robert Kirchhoff.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[12. ožujka]] [[1824]].
| mjesto_rođenja = [[Kalinjingrad]], [[Rusija]]
| datum_smrti = [[17. listopada]] [[1887.]]
| mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[kemija]]
| radna_institucija = [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Sveučilište u Berlinu]], <br> Sveučilištu u Breslauu, <br> Sveučilištu u Heidelbergu
| alma_mater = Sveučilištu u Königsbergu
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti = [[Gabriel Lippmann]] <br> [[Dmitrij Ivanovič Mendeljejev]] <br> [[Max Planck]] <br> [[Heike Kamerlingh Onnes]]
| poznat_po = [[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu]] <br> [[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja]] <br> [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] <br> Otkriće [[cezij]]a <br> Otkriće [[rubidij]]a
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Matteuccijeva medalja]] (1877.)
| religija =
| fusnote =
}}
''' Gustav Robert Kirchhoff''' ([[Kalinjingrad]], nekad [[Kalinjingrad|Königsberg]], [[12. ožujka]] [[1824]]. – [[Berlin]], [[17. listopada]] [[1887]].), [[Njemački|njemački]] [[fizika|fizičar]] i [[kemija|kemičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1847.) na Sveučilištu u Königsbergu, bio [[profesor]] u [[Breslau]]u, današnji [[Wrocław]] (od 1850. do 1854.), [[Heidelberg]]u (od 1854. do 1875.) i Berlinu (od 1875. do 1886.). Postavio je (1845.) pravila o raspodjeli [[električni naboj|električnoga naboja]] i [[Električna energija|energije]] u [[Električne mreže|električnim strujnim krugovima]] ([[Kirchhoffovi zakoni o struji i naponu]]). Uočio je (1859.) zakon o [[toplinsko zračenje|toplinskom zračenju]] tijela ([[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja]]), zaslužan je za otkriće i razvoj [[Spektar (fizika)|spektralne]] analize. Objasnivši emisijske i apsorpcijske linije u linijskim spektrima, stvorio je mogućnosti proučavanja sastava [[nebesko tijelo|nebeskih tijela]]. U suradnji s [[Robert Wilhelm Bunsen|R. W. Bunsenom]] otkrio je s pomoću [[spektroskop]]a elemente [[cezij]] (1860.) i [[rubidij]] (1861.). Razvio teoriju [[ogib]]a ili difrakcije svjetlosti davši [[Christiaan Huygens|Huygensovu]] principu matematičku formulaciju. Dokazao je (1857.) da se električni poremećaj širi [[Električni vodič|vodičem]] [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. Napisao ććPredavanja o matematičkoj fizicićć ([[Njemački jezik|njem]]. ''Vorlesungen über mathematische Physik'', I–IV, 1876. – 1894.) i drugo. Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Kirchhoff (krater)]]). <ref> '''Kirchhoff, Gustav Robert''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31573] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
Svojim je radnom jako doprinio osnovnom razumijevanju [[strujni krug|strujnog kruga]], [[spektroskopija|spekrotskopije]] i emisiju radijacije [[crno tijelo|crnih tijela]] sa zagrijavanim objektima. Pojam radijacija „[[crno tijelo|crnog tijela]]“ skovao je [[1862]]., a dva seta nezavisnih koncepata o zakonima strujnog kruga i termalne emisije nazvani su „[[Kirchhoffovi zakoni]]“ u njegovu čast.▼
== Životopis ==
Kirchhoff je rođen u [[Kalinjingrad| Königsbergu]], [[Istočna Pruska]] (danas [[Kalinjingrad]]), kao sin Friedrich Kirchhoffa, odvjetnika i Johanne Henriette Wittke. Kirchhof je [[1847]]. diplomirao na Königsbergškom sveučilištu i oženio se Clarom Richelot, kćerkom njegovog profesora [[matematika|matematike]] Friedricha Richelota. Iste godine preselili su se u [[Berlin]], gdje su bili dok Gustav Kirchhoff nije dobio mjesto profesora u [[Wrocław|Breslau]] (danas [[Wrocław]]).
Kirchhoff je svoje zakone o [[strujni krug|strujnom krugu]], koji su danas svudašnji u [[
[[Rumfordova medalja|Rumfordovu medalju]] dobio je [[1862]]. i to zbog istraživanja fiksiranih linija
Jako je doprinio području spektroskopije tako što je formalizirao [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije|tri zakona]] koja upisuju spektralnu kompoziciju svjetla koje emitiraju užareni objekti, nadograđujući se na otkrićima
== Doprinosi ==
▲
==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
| |||