Inačica od 31. prosinca 2014. u 21:38 uredi 85.94.141.51 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. studenoga 2015. u 08:25 uredi ukloni ovu izmjenu WikiNameBaks (razgovor \| doprinosi) 35 edits ne će → neće Novija izmjena →
Redak 32: S ustavnopravnog gledišta, ovaj mirovni plan imao je karakteristike [[Konfederacija\|konfederalnog]] uređenja, a stavljao je i pod pitanje opstanak Bosne i Hercegovine. Zbog tih razloga, prilike za njegovo ostvarenje bile su minimalne, a posljedica na terenu je bila slična prethodnim mirovnim sporazumima - ratnim sredstvima ovladati što većim nacionalnim područjem.<ref name=Miljko43/> [[Slika:Postdayton.png\|mini\|Zemljovid nadzora ozemlja BiH neposredno nakon Daytonskog mirovnog sporazuma]] [[Alija Izetbegović]] tražio je [[Neum]] i dio područja u sjeverozapadnoj [[Bosna (regija)\|Bosni]] jer je smatrao, da ako to ne dobije, muslimanska država ~~ne će~~neće biti održiva. Iako je problem bio lako rješiv, američki predstavnici olako su prihvatili Izetbegovićeve žalbe, odbijajući pomoći u pronalaženju rješenja.<ref>[[Dražen Pehar]]: [http://www.idpi.ba/pehar/ O nekim uznemirujućim aspektima američke vanjske politike prema Bosni i Hercegovini]. Institut za društveno-politička istraživanja, 3. lipnja 2014. Pristupljeno 16. lipnja 2014.</ref> Konačno je muslimansko vodstvo, uz podršku SAD-a, odbacilo ovaj mirovni plan jer bi njime dobili manje teritorija nego što su očekivali. Muslimanima je ponuđeno 33.3% područja današnje BiH, međutim, danas Bošnjaci upravljaju sa znatno manjim udjelom.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/thorvald_stoltenberg_imali_smo_bolji_sporazum_od_dejtonskog/24552608.html Thorvald Stoltenberg: Imali smo bolji sporazum od Dejtonskog]. Radio Slobodna Evropa, 19. travnja 2012. Preuzeto 14. studenog 2013. (na srpskom)</ref> == Izvori ==

Owen-Stoltenbergov plan: razlika između inačica