Haridžiti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sit.
ispravak povez.
Redak 1:
'''Haridžiti''' ili '''haridžije''' ([[arapski]]خوارج ''Khawārij'', doslovno "oni koji su izišli";<ref>[http://www.irfi.org/articles/articles_201_250/schisms_and_heterodoxy_among_mus.htm "Schisms and Heterodoxy among the Muslims", hosted on irfi.org]</ref> jedn. ''Khāriji''), pojam je kojim se opisuju [[muslimani (vjera)|muslimani]] koji su ispočetka podržavali autoritet posljednjeg [[Pravedni kalifi|rašidun]]skog kalifa [[Ali ibn Abi Talib|Alije]]ja da bi ga poslije odbacili. Prvi put su se pojavili u drugoj polovici 7. st. u današnjem južnom [[Irak]]u te isprofilirali u pravac islama različit i od [[suniti|sunita]] i od [[šijiti|šijita]].
 
Haridžiti su, ispočetka motivirani politikom, razvili nauke koje su ih razlikovale od sunita i šijita, a pri čemu se posebno ističe radikalna verzija [[tekfir]]a prema kojoj su svi ostali muslimani nevjernici koji zaslužuju smrt. Haridžiti su se kroz povijest nazivali i ''Shurah'' ([[arapski|ar.]]: الشُراة), doslovno "kupci" po čime se u kontekstu islamskih spisa i filozofije podrazumijevalo "oni koji su zamijenili smrtni život (al-Dunya) za drugi život [sa Bogom] (al-Aakhirah)", a to je izraz koji su haridžiti koristili i sami za sebe.
 
Razlike između sunita, šijita i haridžita su sljedeće:
* Suniti vjeruju da odluke [[rašidunpravedni kalifi|pravednog kalifa]] Alije nisu opravdale nijedan oblik pobune.
* Šijiiti vjeruju da je ''[[Imam|imamat]]'' (vodstvo) bilo Alijino pravo, te da je vladavina prva tri rašidunska kalifa ([[Abu Bakr|Abu Bakr as-Siddiq]], [[Omar|Umar bin al-Khattab]] i [[Uthman ibn Affan]]) bila nevaljana.
* Haridžiti inzistiraju da svaki musliman može biti vođa muslimanske zajednice te da ima pravo dići ustanak protiv svakog vladara koji ne poštuje njihovo tumačenje islama.