Fotonaponska ploča: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m lektura |
||
Redak 24:
[[Fotoelektrični učinak]] ili '''fotoefekt''' počeo je 1839. promatrati Alexandre-Edmond Becquerel i na početku 20. stoljeća bio je predmetom mnogih istraživanja. Jedina [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelova nagrada]] koju je dobio [[Albert Einstein]] bila je za istraživanje fotoefekta. 1954. su Bell Labs u [[SAD]]-u predstavili prvu fotonaponsku ćeliju, koja je stvarala upotrebljivu količinu električne energije, a do 1958. počelo je ugrađivanje u komercijalne aplikacije (osobito za svemirski program).
Do kraja 2009., u svijetu je instalirano blizu 23 [[vat|GW]] fotonaponskih sustava. U ugradnji fotonaponskih sustava prednjači [[Europa]] u kojoj je instalirano 16 GW i koja obuhvaća oko 70 % ukupno ugrađenih sustava, zatim slijedi [[Japan]] sa 2,6 GW, SAD sa 1,6 GW i ostalo otpada na ostatak svijeta. Europsko udruženje industrije fotonapona ili EPIA ([[Engleski jezik|engl]]. ''European Photovoltaic Industry Association''), koje broji preko 200 tvrtki u svijetu koje se bave industrijom fotonaponske tehnologije (95 % europskih tvrtki, odnosno 80 % svjetskih), dalo je jasnu poruku i predviđanja do 2014. godine s pogledom i do 2020. odnosno 2040. godine. EPIA predviđa (a sve što su do sada prognozirali, uveliko se i nadmašilo) da će sunčeva [[Fotovoltaici|fotonaponska tehnologija]] do 2020. pokriti 12 % potrošnje električne energije u [[Europska
U Europi prednjači [[Njemačka]], koja je 2009. ugradila novih 3 800 MW, što je 53 % fotonaponskih sustava ugrađenih u svijetu, odnosno 68 % ugrađenih fotonaponskih sustava u Europi te godine. Njemačka je s ukupnih 10 000 MW fotonaponskih sustava uvjerljivo na prvom mjestu, ne samo u Europi nego i u svijetu. Iza Njemačke, s 3 800 MW u 2009., dolazi [[Italija]] s 730 MW, [[Češka]] s 411 MW, [[Belgija]] s 292 MW, [[Francuska]] s 185 MW itd. U slučaju veće političke odgovornosti prema [[Globalno zatopljenje|globalnom zatopljenju]] i [[Klimatske promjene|klimatskim promjenama]], te uz političku potporu prema fotonaponskim tehnologijama, europsko bi tržište fotonapona zabilježilo rast s 5,6 GW u 2009. na 13,5 GW u 2014.
| |||