Inačica od 28. rujna 2015. u 17:25 uredi El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits sit. ← Starija izmjena		Inačica od 28. studenoga 2015. u 21:07 uredi ukloni ovu izmjenu 46.235.103.175 (razgovor) "kuglice" Oznaka: VisualEditor Novija izmjena →
Redak 2: Početkom XX. stoljeća, kada je znanstvenicima struktura [[atom\|atoma]] postala jasnija (Rutherfordov pokus), atomi se predstavljaju kao minijaturni [[sunčev sustav\|sunčevi sustavi]]: [[elektron\|elektroni]] po '''orbitama''' kruže oko masivne [[jezgra\|jezgre]]. [[Bohrova teorija]] i [[kvantna mehanika]] su dale novi uvid u prirodu atoma. Po kvantnoj mehanici objekti nisu točno lokalizirani na jednom mjestu, već postoji određena gustoća vjerojatnosti nalaženja u određenom prostoru. Tako elektron nije «"kuglica»" koja se nalazi u blizini jezgre, već se on rasprostire u prostoru oko jezgre. To dovodi do posljedice da elektron ne može zauzeti bilo koju stazu oko jezgre. Zato se te staze ne nazivaju '''orbitama''' nego '''orbitalama'''. Austrijski fizičar [[Erwin Schrödinger]] je uspio rješiti svoju jednadžbu, primjenjenu na vodikovom atomu, što je kao rezultat dalo jednadžbe orbitala i pripadajuće energije. Orbitala se u Schroedingerovoj jednadžbi predstavlja kao [[valna funkcija]]. Opće rješenje Schroedingerove jednadžbe u polarnom koordinatnom sustavu za vodikov atom je:

Orbitale: razlika između inačica