Klaudije Ptolemej: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dexbot (razgovor | doprinosi)
m Removing Link FA template (handled by wikidata)
Nadopunio Klaudije Ptolemej
Redak 1:
{{Znanstvenik
[[datoteka: Ptolemaeus.jpg|mini|desno|300px|'''Klaudije Ptolomej''']]
| ime = Klaudije Ptolemej
| slika = PSM V78 D326 Ptolemy.png
| slika_širina = 200px
| naslov = Prikaz umjetnika iz ranog [[barok]]a.
| datum_rođenja = oko [[85]].
| mjesto_rođenja = [[Egipat]]
| datum_smrti = oko [[165]].
| mjesto_smrti = [[Aleksandrija]], [[Egipat]]
| prebivalište = [[Rimsko Carstvo]]
| državljanstvo =
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Astronomija]], [[zemljopis]] <br /> [[Matematika]], [[astrologija]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Geocentrični sustav]] ili Ptolemejev sustav, <br /> [[Almagest]], <br /> [[Ptolemejev poučak]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}
 
[[datoteka:Apparent retrograde motion.gif|mini|desno|300px|Kretanje [[Sunce|Sunca]] (žuto), [[Zemlja|Zemlje]] (plavo) i [[Mars]]a (crveno) prema [[heliocentrični sustav|heliocentričnom sustavu]] (lijevo) i [[geocentrični sustav|geocentričnom sustavu]] ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). <br />
'''Klaudije Ptolomej''' ili '''Claudius Ptolemaeus''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''{{polytonic|Κλαύδιος Πτολεμαῖος}}''; iza [[83]]. &ndash; [[161]]. pr. Kr.), poznat na hrvatskom kao '''Ptolemej''', bio je [[Stara Grčka|starogrčki]] ili [[Stari Egipat|staroegipatski]] [[matematičar]], [[zemljopisac]]<ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2258 Istarska enciklopedija] R. Matijašić: Klaudije Ptolemej <br>''Ptolemej, Klaudije (lat. Claudius Ptolemaeus, grč. Πτολεμαῒος), grč. zemljopisac, matematičar i astronom ''</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=73 Istarska enciklopedija] R. Matijašić: antika<br>''Najvažniji su grč. i rim. povjesničari i zemljopisci – izvori za poznavanje istar. antike: Hekatej iz Mileta, → Pseudo-Skilak, Strabon, → Klaudije Ptolemej, → Tit Livije, → Plinije Stariji, → F.M.A. Kasiodor i → Anonim Ravenjanin. '' </ref>, [[astronom]], i [[astrolog]] koji je živio u [[Grčko-rimski period i Ptolemejevići|Rimskom Egiptu]], vjerojatno rođen u [[Tebaidi]] u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. U svojoj knjizi ''Almegest'' je zabilježio položaj 1080 [[zvijezda]] i podijelio ih u 48 [[zviježđa]]. Njegov sustav je pošao od [[Aristotel]]ovih vjerovanja i održao se 1400 godina.
Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 [[godina]]) zbog jednostavnosti.]]
 
[[datoteka:Ptolemy Theorem.svg|mini|desno|300px|[[Ptolemejev poučak]] izražava vezu između [[dijagonala]] i stranica tetivnoga [[četverokut]]a ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati [[kružnica]] iz središta dijagonala.]]
Ptolomej je napisao nekoliko znanstvenih rasprava, od kojih će tri odigrati znatnu ulogu u razvoju [[Islam|islamske]] i [[Europa|europske]] [[znanost]]i. Prva od tih astronomska je rasprava koja je danas poznata kao ''[[Almagest]]'' (na grčkom, ''Η Μεγάλη Σύνταξις'', ''Velika rasprava'', izvorno ''Μαθηματική Σύνταξις'', ''Matematička rasprava''). Druga je [[Geografija (Ptolomej)|''Geografska uputa'']], koja predstavlja temeljit prikaz zemljopisnoga znanja [[antika|grčko-rimskoga]] svijeta. Treća je astrološka rasprava poznata kao ''[[Tetrabiblos]]'' (''Četveroknjižje'') u kojoj on pokušava [[horoskop]]sku astrologiju prilagoditi tadašnjoj Aristotelovskoj filozofiji prirode. Također je objavio i velik broj astronomskih karata, koje su u razdoblju [[renesansa|renesanse]] imale velik utjecaj na razvoj europskog [[zemljopis]]a i [[kartografija|kartografije]]. Detaljno je razradio [[geocentrični sustav]] koji je po njemu nazvan '''Ptolomejev sustav'''.
 
'''Klaudije Ptolomej''' ili '''Claudius Ptolemaeus''' ([[Grčki jezik|grčki]]: ''{{polytonic|Κλαύδιος Πτολεμαῖος}}''; iza[[drevni Egipat]], oko [[8385]]. &ndash; [[161Aleksandrija]], oko [[165]]. pr. Kr.), poznat na hrvatskom kao '''Ptolemej''', bio je [[Stara Grčka|starogrčki]] ili [[Stari Egipat|staroegipatski]] [[matematičar]], [[zemljopisac]]<ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2258 Istarska enciklopedija] R. Matijašić: Klaudije Ptolemej <br>''Ptolemej, Klaudije (lat. Claudius Ptolemaeus, grč. Πτολεμαῒος), grč. zemljopisac, matematičar i astronom ''</ref><ref>[http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=73 Istarska enciklopedija] R. Matijašić: antika<br>''Najvažniji su grč. i rim. povjesničari i zemljopisci – izvori za poznavanje istar. antike: Hekatej iz Mileta, → Pseudo-Skilak, Strabon, → Klaudije Ptolemej, → Tit Livije, → Plinije Stariji, → F.M.A. Kasiodor i → Anonim Ravenjanin. '' </ref>, [[astronom]], i [[astrolog]] koji je živio u [[Grčko-rimski period i Ptolemejevići|Rimskom Egiptu]], vjerojatno rođen u [[Tebaidi]] u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. U svojojdjelu knjiziod 13 knjiga ''AlmegestVeliki matematički sustav astronomije'' (grč. ''Μεγάλη μαϑηματιϰὴ σύνταξις τὴς ἀστρονομίας''), poznatijem kao ''[[Almagest]]'', prema naslovu [[Arapski jezik|arapskog prijevoda]] u kojem je zabilježiosačuvano, položajsustavno je 1080izložio [[zvijezdaAntička filozofija|antičku znanost]] o [[svemir]]u u okviru [[Geocentrični sustav|geocentričnoga sustava]]. Taj se sustav ('''Ptolemejev sustav''') osniva na pretpostavci da se [[Sunce]], [[planet]]i podijelioi ih[[zvijezde]] ugibaju oko Zemlje kao nepomičnoga 48središta [[zviježđasvemir]]a. NjegovIako se zasnivala na pogrešnoj pretpostavci, ta se teorija dobro slagala s motrenjem gibanja planeta. Tek je [[Nikola Kopernik|Kopernikovom teorijom]] (1500.) Ptolemejev sustav zamijenjen [[Heliocentrični sustav|heliocentričnim sustavom]]. ''Almagest'' je pošaoznanstveni odtekst s najduljom upotrebom, sve do početka 17. stoljeća i [[AristotelJohannes Kepler|Johannesa Keplera]]ovih. Ptolemej je vjerovanjausavršio i održaomatematičku seteoriju 1400gibanja godina[[Mjesec]]a, Sunca i planeta, u boljem skladu s opažanjima, izveo teoriju [[pomrčina]] i iznio nove [[geometrija|geometrijske]] dokaze i [[teorem]]e. [[Hiparh]]ov [[Zvjezdani katalog|katalog položaja zvijezda]] nadopunio je na 1022 zvijezde.
 
Osobit je doprinos [[Geografija|zemljopisnoj (geografskoj) znanosti]] i [[Kartografija|kartografskoj]] spoznaji [[Antika|antičkoga svijeta]] dao djelom ''Geografska uputa'' (grč. ''Γεωγραφιϰὴ ὑφήγησις''), kojim je stekao glas svjetskog učenjaka. Djelo od 8 knjiga, uključujući i karte tada poznatoga svijeta, nije sačuvano u izvorniku već u mnogim srednjovjekovnim prijepisima (prijepis Maksima Planuda na [[Latinski jezik|latinskom]], ''Urbinski prijepis'' ili ''Codex Urbinas Graecus'' iz 13. stoljeća). [[Koordinatni sustav|Koordinatna mreža]] napravljena je u [[Stožac|stožastoj]] projekciji s početnim [[meridijan]]om na [[Kanari]]ma. U osmoj knjizi nalazi se karta pod naslovom ''Peta karta Europe'' (lat. ''Quinta Europae Tabula'') s vrlo temeljitim prikazom [[Ilirik]]a i [[Panonija|Panonije]] (imena antičkih lokaliteta i njihove koordinate).
 
Na području [[Glazba|glazbe]], Ptolemej je ostavio trosveščano djelo ''O harmoniji'' (grč. ''Ἁρμονιϰά''), u kojem je sabrano najpreglednije znanje o antičkoj teoriji glazbe. Sastoji se od rasprava o načelima [[Harmonija (glazba)|harmonije]] i [[Akustika|akustike]], o teoriji intervala i rodova te o takozvanom ''savršenom sustavu'' (grč. ''σύστημα τέλειον''), o odnosima tonova i dijelova duše te nebeskih tijela, te od opisa [[mjerni instrument|mjernih instrumenata]] helikona i monokorda. Ptolemej se zalagao za dvostruke kriterije prosudbe valjanosti glazbenih djela: razumske, s pomoću matematičkih proračuna, i empirijske, na temelju sluha. <ref> '''Ptolemej, Klaudije''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50988] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Doprinosi ==
Ptolomej je napisao nekoliko znanstvenih rasprava, od kojih će tri odigrati znatnu ulogu u razvoju [[Islam|islamske]] i [[Europa|europske]] [[znanost]]i. Prva od tih astronomska je rasprava koja je danas poznata kao ''[[Almagest]]'' (na grčkom, ''Η Μεγάλη Σύνταξις'', ''Velika rasprava'', izvorno ''Μαθηματική Σύνταξις'', ''Matematička rasprava''). Druga je [[Geografija (Ptolomej)|''Geografska uputa'']], koja predstavlja temeljit prikaz zemljopisnoga znanja [[antika|grčko-rimskoga]] svijeta. Treća je astrološka rasprava poznata kao ''[[Tetrabiblos]]'' (''Četveroknjižje'') u kojoj on pokušava [[horoskop]]sku astrologiju prilagoditi tadašnjoj Aristotelovskoj[[Aristotel]]ovskoj filozofiji prirode. Također je objavio i velik broj astronomskih karata, koje su u razdoblju [[renesansa|renesanse]] imale velik utjecaj na razvoj europskog [[zemljopis]]a i [[kartografija|kartografije]]. Detaljno je razradio [[geocentrični sustav]] koji je po njemu nazvan '''Ptolomejev sustav'''.
 
=== Almagest ===
{{Glavni|Geocentrični sustav}}
 
== Almagest ==
'''''Almagest''''' ([[Arapski jezik|arap.]] ''[taqrīr] al-mağasti'': ''Najveće [djelo]''), naslov, u arapskom prijevodu, Ptolemejeva kapitalnoga djela ''Veliki znanstveni sustav [astronomije]'' napisana na grčkome (''‛Hμεγίστη σύνταξıς'') u 13 svezaka, s potankim prikazom geocentričnog sustava. Uključuje i katalog 1022 zvijezde s podatcima o njihovim položajima i [[Magnituda (astronomija)|zvjezdanim veličinama]]. Katalog potječe vjerojatno od [[Hiparh]]a. <ref> '''Almagest''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=1881] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
 
=== Ptolemejev poučak ===
{{Glavni|Ptolemejev poučak}}
 
'''Ptolemejev poučak''' izražava vezu između [[dijagonala]] i stranica tetivnoga [[četverokut]]a: "U svakom je tetivnom četverokutu produkt dijagonala jednak zbroju produkata duljina suprotnih stranica":
 
: <math>|\overline{AC}|\cdot |\overline{BD}|=|\overline{AB}|\cdot |\overline{CD}|+|\overline{BC}|\cdot |\overline{AD}|</math>
 
Taj se poučak primjenjuje i u [[trigonometrija|trigonometriji]].
 
== Izvori ==