Sat (instrument): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
jednoliki |
Nadopunio Sat (instrument) |
||
Redak 1:
[[datoteka:MontreGousset001.jpg|mini|desno|250px|Sat mjeri [[vrijeme (fizika)|vrijeme]].]]
[[datoteka:Clepsydra-Diagram-Fancy.jpeg|mini|desno|250px|Prikaz [[vodeni sat|vodenog sata]] kojeg je napravio [[Ktesibije Aleksandrijski]] u 3. stoljeću pr. Kr.]]
Sat je jedan od najstarijih [[izum]]a. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od [[dan]]a, [[mjesec]]a i [[godina|godine]]. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po [[Sunce|Suncu]] - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak. ▼
[[datoteka:Sundial Warsaw.jpg|mini|desno|250px|[[Sunčani sat]] u [[Varšava|Varšavi]].]]
[[datoteka:Reloj de pendulo Ansonia C-1904.jpg|mini|desno|250px|Sat s njihalom (klatnom) ili ura njihalica iz 1904.]]
▲'''Sat''' ([[Turski jezik|tur]]. ''saat'' < [[Arapski jezik|arap]]. ''sāa''), '''ura''' ili '''dobnik''' je [[naprava]] ili [[mjerni instrument]] za mjerenje [[vrijeme (fizika)|vremena]], ponajprije za određivanje doba [[dan]]a. <ref> '''sat''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54679] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Sat je jedan od najstarijih [[izum]]a. Izumljen je kako bi mjerio vremenske jedinice manje od [[dan]]a, [[mjesec]]a i [[godina|godine]]. Prije izuma sata ljudi su se ravnali po [[Sunce|Suncu]] - kada je izašlo, budili su se, a kada je zašlo, odlazili su na počinak.
== Vrste satova ==
Određivanje vremena od davnine je bila ljudska potreba, a izrada naprava kojima se to provodi i veliki [[tehnika|tehnički]] izazov. Prvi, primitivni satovi bili su zasnovani na različitim pojavama ili događajima određenoga trajanja, na primjer istjecanju vode ([[vodeni sat]] ili klepsidra) ili [[pijesak|pijeska]] iz posude, izgaranju [[svijeća|svijeće]] i slično. Umjeravani su prirodnim periodičnim pojavama, najčešće prividnim gibanjem [[Sunce|Sunca]], [[Mjesec]]a ili [[zvijezda]]. Prateći razvoj tehnike, od tada se razvijaju i sve složeniji i točniji satovi.
=== Vodeni sat ili klepsidra ===
{{Glavni|Vodeni sat}}
'''Vodeni sat''' ili '''klepsidra''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ϰλεψύδρα'', prema ''ϰλέπτεıν'': krasti i ''ὕδωρ'': voda) je [[antika|antička]] naprava za mjerenje vremena s pomoću [[voda|vode]] ili [[ulje|ulja]], poznata još u [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] već u 2. tisućljeću pr. Kr. Sastoji se od dviju posuda. Voda teče kroz [[Kapilarnost|kapilarnu]] [[cijev]] iz jedne posude u drugu i u njoj podiže plovak koji pak pokreće figuru što pokazuje vrijeme označeno na stupiću s [[brojka]]ma. Vrijeme koje je potrebno da se napuni druga posuda, uvijek je stalno (konstantno). Na sličan način radi i pješčani sat. Klepsidra je simbol prolaznosti i smrti te kao takva čest motiv u [[kiparstvo|kiparstvu]] i [[slikarstvo|slikarstvu]]. <ref> '''klepsidra''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=31853] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
=== Sunčani sat ===
{{Glavni|Sunčani sat}}
'''Sunčani sat''' se zasniva na pomicanju sjene štapa ili nekoga drugog tijela (takozvanog gnomona) zbog dnevnoga prividnoga gibanja [[Sunce|Sunca]], potječe od [[Drevna Mezopotamija|starih kultura Mezopotamije]]. Polukružnica koju opiše vrh sjene štapa od jutra do večeri podijeljena je na 12 dijelova, a trajanje pomaka jednoga dijela nazvano je [[sat]]om. Zbog različita trajanja obdanice, trajanje sata ovisilo je o dobu godine i [[Zemljopisna širina|zemljopisnoj (geografskoj) širini]]. Sunčani satovi postavljali su se na javnim zgradama, crkvama i slično, gdje se mogu vidjeti i danas.
==== Gnomon ====
'''Gnomon''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''γνώμων'': pokazivač, pokazatelj, kazaljka na sunčanom satu) je najjednostavniji oblik sunčanika (sunčanog sata) te jedan od najstarijih [[Astronomski instrumenti|astronomskih instrumenata]]. Sastoji se od štapa vertikalno zabodenog u vodoravnu podlogu. Služi za određivanje [[Mjesni ekvatorski koordinatni sustav|mjesnoga Sunčeva vremena]] i [[orijentacija|orijentaciju]] na [[obzor]]u (horizontu). Primjerice, [[Ulug-beg]] ([[Samarkand]],1394. – 1449.) je izgradio gnomon duljine 50 metara. <ref> '''gnomon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22435] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
=== Pješčani sat ===
{{Glavni|Pješčani sat}}
'''Pješčani sat''' čine dvije staklene posude spojene tankom cjevčicom kroz koju protječe [[pijesak]]. Protjecanje pijeska traje određeno vrijeme, obično jedan sat, a nakon toga sat se okrene. Mali pješčani sat s protjecanjem od jedne minute ili više njih rabio se do 19. stoljeća kao [[laboratorij]]sko pomagalo ili kao [[liječnik|liječničko]] pomagalo pri mjerenju [[Puls|bila]]. Pješčani sat zadržao se do danas kao [[ukras]], njegov crtež u umjetnosti kao znak prolaznosti, a na zaslonima računala kao sličica koja upozorava na odvijanje neke naredbe.
=== Mehanički satovi ===
{{Glavni|Pješčani sat}}
'''Mehanički sat''' pokretan i upravljan istjecanjem vode ili s [[uteg|utezima]], preko različitih je mehanizama pokazivao vrijeme pomičnim ili okretnim kazaljkama, ali je bio prilično nepouzdan. Pouzdani mehanički satovi su postali tek primjenom mehaničkih [[Titranje|oscilatora]] koji upravljaju [[Ritam|ritmom]] sata. [[Christiaan Huygens]] je 1656. primijenio slobodno [[njihalo]] kao mehanički [[oscilator]], kojega vrijeme njihanja ovisi o duljini niti. Satovi s njihalom (klatnom) ili ure njihalice vrlo su pouzdani, posebno uz mnoge dopune, kao što je automatska dopuna (kompenzacija) promjena duljine njihala zbog promjene [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a zraka, pa su do pojave elektroničkih to bili najtočniji satovi, te su se zadržali do danas. Glavni je nedostatak sata s njihalom i utegom što ne može raditi u pokretu. Huygens je 1674. konstruirao sat pokretan [[opruga|oprugom]] s opružnim mehaničkim oscilatorom, takozvanom nemirnicom ili treptalom, koji može raditi i u pokretu. [[Robert Hooke]] konstruirao je 1876. prvu zaprečnicu ili zapinjač, mehanizam koji pouzdano određuje ritam mehaničkog oscilatora. Tek je to omogućilo konstruiranje pouzdanih satova za rad u pokretu, džepnih i potom ručnih satova. Osobito precizan pokretni mehanički sat naziva se [[Kronometar|kronometrom]], a upotrebljavao se u [[pomorstvo|pomorstvu]] kao osnova za pouzdano određivanje [[navigacija|položaja brodova]], sve do pojave radijskih i satelitskih sustava navigacije.
==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Satovi| ]]
| |||