Tijelo (fizika): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Izmjenio Tijelo (fizika) |
|||
Redak 1:
[[datoteka:Ressort de compression.jpg|mini|desno|300px|[[Opruga|Oprugu]] smatramo elastičnim tijelom.]]
[[datoteka:Kovač.JPG|mini|desno|300px|[[Kovanje]]m nastaju plastična tijela.]]
[[datoteka:Crno_tijelo.gif|mini|desno|300px|[[Crno tijelo]].]]
[[datoteka:The Sun by the Atmospheric Imaging Assembly of NASA's Solar Dynamics Observatory - 20100801.jpg|mini|desno|300 px|[[Sunce]] je [[nebesko tijelo]].]]
'''Tijelo''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''corpus'') ili '''fizikalno tijelo''', u [[fizika|fizici]], je skup [[čestica]] [[tvar]]i koje su povezane tako da se zajedno [[gibanje|gibaju]]. Može biti kruto, elastično ili plastično. Kruto tijelo je idealno tijelo, u kojem je međusobni položaj čestica stalan (konstantan), tako da se oblik ne može promijeniti, a da pritom ne dođe do razaranja ili destrukcije. Elastična i plastična tijela mogu mijenjati oblik pod djelovanjem neke [[sila|sile]] bez razaranja. Elastično tijelo nakon prestanka djelovanja sile u cijelosti poprima prijašnji oblik, dok plastično tijelo zadržava promijenjen oblik. U [[priroda|prirodi]] ne postoje tijela koja bi idealno odgovarala pojmu krutoga, odnosno elastičnoga ili plastičnoga tijela. Štoviše, jedno te isto tijelo različito se ponaša u različnim okolnostima, na primjer posve drukčije kod visokoga nego kod normalnoga [[tlak]]a. <ref> '''tijelo''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61298] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> U [[svemir]]u se govori o [[Nebesko tijelo|nebeskom tijelu]].
== Elastično tijelo ==
{{Glavni|Elastičnost}}
'''Elastičnost''' ([[Francuski jezik|franc]]. ''élasticité'': rastezljivost, gipkost < znanstveni [[Latinski jezik|lat]]. ''elasticitas'', od [[Starogrčki jezik|grč]]. ''ἐλαύνεıν'': gurati; vući) je svojstvo čvrstih tijela ([[materijal]]a) da pod utjecajem vanjske [[sila|sile]] mijenjaju svoj oblik ili [[volumen]] i da se, nakon prestanka njezina djelovanja, vraćaju u prvotan oblik. Povezanost [[naprezanje|naprezanja]] i [[deformacija|deformaciju]] tijela opisuje [[Hookeov zakon]]. <ref> '''elastičnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17530] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Plastično tijelo ==
{{Glavni|Plastičnost}}
'''Plastičnost''' je svojstvo nekih tvari ([[materijal]]a) da pod djelovanjem dovoljno velike [[sila|sile]] mijenjaju oblik, koji gotovo u potpunosti trajno zadržavaju i nakon prestanka djelovanja sile (plastična [[deformacija]]). Plastičnost nastupa kada se pod djelovanjem sila prijeđe takozvana [[Granica razvlačenja|granica tečenja]], koja ovisi o temperaturi materijala. Tako i neki [[Krhkost|krhki]] materijali ([[bronca]], [[mramor]], [[staklo]], [[kristal]]i) mogu prijeći u plastično stanje pri povišenim [[temperatura]]ma. Proučavanjem plastičnosti i postavljanjem teorija bavi se na makrorazini dio [[mehanika|mehanike]] čvrstih tijela (teorija plastičnosti), promatrajući tijelo kao kontinuum bez ulaženja u njegovu mikrostrukturu, dok se plastičnost na mikrorazini, kao posljedica poremećaja unutar kristala, to jest pomicanja dijelova kristala duž [[Dislokacija|dislokacijskih]] ravnina, proučava u okviru fizike materijala. [[Metal]]i na temperaturi višoj od temperature rekristalizacije imaju gotovo idealnu plastičnost, jer su deformirani kristali spontano pretvoreni u nove nenapregnute, a s temperaturom je povećan i broj dislokacija. U takvu se stanju pri djelovanju stalne sile deformacije u materijalu s vremenom povećavaju (tečenje materijala). Plastičnost je bitna pojava u [[tehnologija|tehnologiji]] oblikovanja deformiranjem, kao što su [[valjanje]], [[kovanje]], [[Savijanje limova|savijanje]], duboko vučenje i drugo, dok se u konstrukcijama javlja samo lokalno unutar ograničenih manjih područja. <ref> '''plastičnost''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=48618] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Crno tijelo ==
{{Glavni|Crno tijelo}}
'''Crno tijelo''' je [[Tijelo (fizika)|tijelo]] koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu [[svjetlost]], to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve [[valna duljina|valne duljine]] svjetlosti gotovo jednak broju 1.
'''Apsolutno crno tijelo''' ili '''idealno crno tijelo''' je tijelo koje potpuno apsorbira sve [[zračenje]] koje na njega padne. Prema [[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja|Kirchhoffovu zakonu zračenja]], ono je ujedno i najbolji odašiljač zračenja. Idealno crno tijelo ne postoji, ali ga može prilično dobro zamijeniti velika zatvorena šupljina sa malim otvorom i koja je toliko neprozirna da jedva odbija zračenje, budući da zračenje koje uđe u tu šupljinu, gotovo da nema šansu da izađe. Budući da idealno crno tijelo upija sve [[valna duljina|valne duljine]] bez gubitaka, ono isto emitira sve valne duljine bez gubitaka, ovisno samo o [[temperatura|termodinamičkoj temperaturi]] tog tijela. Apsolutno crno tijelo vrlo je pogodno za istraživanje zakona zračenja ([[Kirchhoffov zakon toplinskog zračenja|Kirchhoffov]], [[Stefan-Boltzmannov zakon|Stefan-Boltzmannov]], [[Wienov zakon pomaka|Wienov]], [[Planckov zakon]]). <ref> '''crno tijelo''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=12813] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
== Nebesko tijelo ==
{{Glavni|Nebesko tijelo}}
Pod pojmom '''nebeskih tijela''' podrazumijevamo sva tijela u [[svemir]]u: [[zvijezda|zvijezde]], [[planet]]e, [[asteroid]]e, [[prirodni satelit|prirodne satelite]].
==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Fizika]]
[[Kategorija:Klasična mehanika]]
| |||