Deset Božjih zapovijedi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
uklanjanje izmjene 4599108 suradnika 93.180.148.35 (razgovor)
Nema sažetka uređivanja
Redak 35:
[[Datoteka:Primorska strana ze Sveteho Brda, vrcholovy kamen s 10 prika.jpg|260px|desno|thumb|Kamen s Deset Božjih zapovijedi na [[Velebit]]u.]]
{{Glavni|Deset Božjih zapovijedi s katoličkog gledišta}}
 
Inačica koja se nalazi u [[katoličanstvo|katoličkom]] [[Katekizam|Katekizmu]], ali i kod nekih drugih Crkava, donosi drugačiji, sažeti, tekst. U tom se tekstu umjesto spomena "subote" spominje "dan Gospodnji". Za zapovijed koja spominje zabranu izrađivanja likova Katolička Crkva drži da je sadržana u prvoj zapovijedi (prema njenom nauku, likovi se ne štuju kao da su Bog ili sami sveci, nego samo kao podsjećanje na njih, dok se zabrana iz Deset zapovijedi odnosi na uvjerenje da božanstvo prebiva u izrađenom liku). Ove Crkve također imaju zadnje dvije koje su sadržane u zadnjoj zapovijedi, prema gornjem tekstu. Ovaj raspored Deset zapovijedi kakav se rabi u Katoličkoj Crkvi potječe od [[sveti Aurelije Augustin|svetog Augustina]]:
 
Line 81 ⟶ 82:
Tijekom stoljeća, razvile su se i druge interpretacije Dekaloga, ovisno o teološkim karakteristikama religijskih zajednica koje su interpretirale Biblijski zapis. Danas je gotovo nemoguće sa sigurnošću reći koji je točan broj interpretacija, mada postoje neke koje su poznatije i medijski eksponiranije od drugih.
 
Primjerice, nakon Reformacije došlo je do procvata ikonoklastičke interpretacije Dekaloga koja smatra da riječi "''Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom.''" označava zasebnu Zapovijed koja brani bilo kakvo kiparsko ili likovno djelo u sakralnoj umjetnosti. Nadalje, Slavljenje Subote ( a ne Nedjelje ) kao "Dana Gospodnjeg" karakteristika je svih pokreta nastalih nakon svojevrsne šizme unutar Millerijanske Tradicije.
 
== Druge hrvatske varijante ==