Tyndallov učinak: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 3:
'''Tyndallov učinak''', '''Tyndallov efekt''' ili '''Tyndallovo raspršenje''' je raspršivanje [[svjetlost]]i na česticama [[Koloidni sustav|koloida]] ([[Suspenzija (kemija)|suspenzija]]). Ta se pojava može vidjeti kad u tamnu sobu kroz rupicu uđe zraka svjetlosti. U snopu se vidi svjetlucanje pojedinih čestica prašine koloidnih dimenzija. Ako se kroz koloidnu otopinu koja se nalazi u [[staklo|staklenoj]] posudi s ravnim paralelnim stijenkama propusti snop zraka svjetlosti i koloidna otopina promatra sa strane, zapaža se svjetlosni [[stožac]] (konus) koji se naziva '''Tyndallov konus'''. Za razliku od koloidnih otopina koje pokazuju Tyndallov konus ili Tyndallov učinak, prave [[otopine]] ([[molekula|molekulske]] i [[ion]]ske) ne pokazuju tu pojavu i zato se zovu "optički prazne otopine". <ref> [http://glossary.periodni.com/glosar.php?hr=Tyndallov+efekt] "Tyndallov efekt", Kemijski rječnik & glosar, glossary.periodni.com, 2012.</ref>
Tyndallov učinak je dobio ime po [[Irska|irskom]] fizičaru iz 19. stoljeća [[John Tyndall|Johnu Tyndallu]]. Tyndallovo raspršenje je slično [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovom raspršenju]], koje uzrokuje plavu nijansu [[nebo|neba]] u toku dana, i crvenu boju [[Sunce|Sunca]] kod zalaska. Kod Tyndallovog učinka zrake svjetlosti veće [[valna duljina|valne duljine]] (npr. crvena) prolaze, dok zrake svjetlosti manje valne duljine (npr. plava) se raspršuju. Zbog toga se Tyndallov učinak ostvaruje kada su pojedine čestice veličine od 40 do 900 [[nanometar]]a (valna duljina [[svjetlost|vidljive svjetlosti]] je od 400 do 750 nanometara). Tyndallov učinak se koristi kod ispitivanja čestica [[aerosol]]a i ostalih koloidnih čestica (ultramikroskop, [[Nefelometar |nefelometar i turbidimetar]]).
==Razlika između Tyndallovog i Rayleighovog raspršenja==
| |||