Klasična mehanika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Removing Link FA template (handled by wikidata) |
Nadopunio Klasična mehanika |
||
Redak 1:
{{Klasična mehanika}}
[[datoteka:Orbital motion.gif|mini|desno|290px|Crtež pokazuje kružno [[gibanje]] ili [[vrtnja|vrtnju]] [[satelit]]a oko [[Zemlja|Zemlje]], prikazujući [[vektor]]e [[Orbitalna brzina|orbitalne ili obodne brzine satelita]] ''v'' i [[Centrifugalna i centripetalna sila|centripetalno]] [[ubrzanje]] ''a''.]]
Osnove moderne mehanike su postavili [[Galileo Galilei]] ([[1564]].-[[1642]].) i [[Isaac Newton]] ([[1643]].-[[1727]].). Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] se smatralo da je ono što danas zovemo klasičnom mehanikom konačna fizikalna istina o svemiru. Međutim, na prijelazu 19. u 20. stoljeće, rađaju se nove ideje te se na stare probleme počelo gledati s novog stanovišta, što je urodilo stvaranjem [[Kvantna mehanika|kvantne mehanike]] i [[Teorija relativnosti|teorije relativnosti]]. Danas znamo da je klasična mehanika samo aproksimacija jedne više istine o materiji, prostoru i vremenu koja, unatoč uznapredovalim znanjima i tehnologiji, nije još ni izbliza u potpunosti otkrivena.▼
'''Klasična mehanika''' je dio [[Klasična fizika|klasične fizike]] koji obuhvaća [[mehanika|mehaniku]] [[čestica]] utemeljenu na Newtonovim zakonima mehanike i Galileijevu načelu relativnosti: [[gravitacija|gravitaciju]], mehaniku [[Tijelo (fizika)|krutoga tijela]], [[mehanika fluida|mehaniku fluida]], mehaniku [[titranje|titranja]] i mehaniku širenja [[val]]ova u elastičnom sredstvu. <ref> '''klasična mehanika''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69777], "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
▲Osnove moderne mehanike su postavili [[Galileo Galilei]] ([[1564]].-[[1642]].) i [[Isaac Newton]] ([[1643]].-[[1727]].). Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] se smatralo da je ono što danas zovemo klasičnom mehanikom konačna fizikalna istina o
Line 23 ⟶ 26:
[[Sila|Sile]] kojima se klasična mehanika uglavnom bavi spadaju u kontaktne (sve vrste), [[Gravitacija|gravitacijske]] i [[Tromost|inercijalne]]. To, međutim ne znači da je problem djelovanja nekih drugih sila manje mehaničke prirode od upravo spomenutih - npr. gibanje [[Elektron|elektrona]] u strujnom krugu pod [[napon|razlikom potencijala]] električnog polja. Stvar je jednostavno u tome što druge pojave imaju dovoljnu kompleksnost i posebnost da ih se proučava kao odvojene grane znanosti.
== Važniji pojmovi ==
Line 56 ⟶ 53:
*[[Uzgon]]
*[[Vrijeme (fizika)|Vrijeme]]
== Izvori ==
{{Izvori}}
==Vanjske poveznice==
|